Istina je prava novost.

Novi broj časopisa "Obnovljeni život"

Zagreb, (IKA) – U novom broju časopisa “Obnovljeni život” tekst “Odnos N. Berdjajeva prema J. Maritainu i tomizmu” potpisuju Anto Gavrić i Nikola Bolšec. Autori se osvrću na njihov prijateljski odnos, iz čega proizlazi i promjena negativnog stava koji je Berdjajev imao prema tomizmu.
“Teologija ‘odjeće slave/svjetla’u tradiciji kršćanskoga Istoka” naslov je teksta Željka Paše. Autor tumači simboliku odjeće, te pojašnjava zašto se Bog “oblači” u Adama/čovjeka. U završnom dijelu rada, se osvrće na tijelo kao “odjeću” duše.
Uz jubilej Družbe Isusove Zdenko Dundović piše o upravitelju župe Zemunik o. Vincenzu Basileu (1811.-1882.) u razdoblju od1868. do 1871. godine. No, osim o djelovanju u navedenoj župi, članak daje i niz pojedinosti o njegovoj prisutnosti na hrvatskim prostorima od 1843. godine, a među ostalim ostao je zapažen po pučkim misijama.
Tonči Trstenjak piše o “Hrvatskim katekizmima u razdoblju tridentske obnove XVI. stoljeća”, te ističe kako je vidljivo da je to stoljeće dalo početni impuls izdavanju hrvatskih katoličkih katekizama, a time i izvjesno ispunjenje tadašnjih pastoralnih potreba.
Ovaj broj časopisa donosi i više preglednih članaka, poput “Kako čitati djelo L. Wittgensteina ‘O izvjesnosti?” (Josip Điri, Kristijan Krkač), “Interpretacija povijesti spasenja u teologiji K. Rahnera” (Ivan Antonović, Elvis Ražov), “Bioetička i ideološka pozadina ‘rodne teorije'” (Domagoj Matić, Ivan Koprek).
U tom nizu posebno je zanimljiv članaka “Štetan utjecaj virtualnoga svijeta na djecu” Josipa Mužića. Autor upozorava na dominaciju televizije, te na marketing i njegove posljedice na razvoj djeteta. U posljednjem dijelu članka poseban osvrt daje na “virtualne izazove za vjeru”. U tom kontekstu autor zaključuje, kako je na kršćanima odgovornost prepoznati prednosti i nedostatne modernih medija, te da se osposobe za služenje njima, kako bi tako mogli prenijeti vjeru novim naraštajima.
“Obnovljeni život” donosi i prigodni članak uz 100. obljetnicu smrti A. G. Matoša iz pera Vladimira Horvata, te više prikaza knjiga.