Objavljen je novi broj časopisa Vrhbosnensia (vol. 29, br. 1, 2025.), znanstvenog časopisa Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji donosi aktualne i raznolike znanstvene priloge iz područja teologije i suvremenih društvenih izazova. Novi broj označava i važnu prekretnicu u razvoju časopisa. Naime, proces prijave znanstvenih radova, recenzija i prikaza knjiga odsad se odvija isključivo putem međunarodno priznate platforme Open Journal System (OJS). Time se značajno unapređuje transparentnost, dostupnost i profesionalnost rada časopisa. OJS sustav olakšava suradnju između autora, recenzenata i uredništva, omogućuje bržu obradu radova te pridonosi većoj vidljivosti i dostupnosti objavljenih članaka u znanstvenoj zajednici.

Izv. prof. dr. sc. Šimo Šokčević (KBF Đakovo) u članku „Kraj demokracije? Istina u doba „infokracije” prema Byung-Chul Hanu“ istražuje suvremene izazove s kojima se demokracija suočava pod utjecajem digitalne tehnologije i promjene paradigmi moći, prema analizama Byung-Chul Hana. Manipulacija javnim mnijenjem putem „psihopolitike” i algoritama prijeti temeljima demokracije. Međutim, snaga demokracije leži u njezinoj ranjivosti i otvorenosti, što je slično kršćanskom konceptu solidarnosti i priznavanja snage u slabosti. Autor predlaže poetičku obnovu politike kroz obrede, narative i hrabro govorenje istine, čime bi se stvorila integracija digitalnih i humanističkih aspekata te osigurao autentičan demokratski poredak.

Doc. dr. sc. Janez Ferkolj (Univerzva v Ljubljani – Teološka fakulteta) autor je članka na engleskom jeziku „Sacrament of Conversion“. U njemu autor promišlja o sakramentu pomirenja kao putu obraćenja i obnove. Autor ističe kako pokora obuhvaća cijelog čovjeka – kajanje u srcu, ispovijed na usnama i poniznost u životu (usp. KKC 1450). Sakrament pomirenja usmjerava vjernika prema Kristu, izvoru spasenja i Božjeg milosrđa, koje ne samo da oprašta, nego obnavlja grešnika i daruje mu novo srce. Naglašava se da je kršćanska misija donositi taj dar pomirenja svijetu – osobnim i sakramentalnim svjedočanstvom vjere.

U članku „Informacijsko doba: novi teološki kontekst“, dr. sc. fra Vili Radman (Franjevačka teologija Sarajevo) analizira kako digitalna revolucija mijenja lice suvremene teologije. Autor promatra utjecaj umjetne inteligencije i digitalnih medija na način proučavanja, prenošenja i življenja vjere, ističući potrebu za kontekstualizacijom teološke misli u svijetu brzih tehnoloških promjena. U fokusu su teme poput digitalne etike, dostupnosti teološkog znanja putem novih medija i redefiniranja uloge informacija. Posebno se naglašava evangelizacijski potencijal digitalnih platformi – od prijenosa liturgije uživo do aplikacija za molitvu – kao put za oblikovanje novih oblika zajedništva i duhovne prakse. Crkva je, prema autoru, pozvana odgovoriti na izazove informacijskog doba primjenom novih pastoralnih pristupa, uz očuvanje etičkih načela i dostojanstva čovjeka.

U članku „Dijalog: zov i izazov drugosti – odgovornost za dijalog u enciklici Fratelli tutti u perspektivi dijaloške filozofije“, dr. sc. fra Josip Jozić (Franjevačka teologija Sarajevo) istražuje ulogu dijaloga kao osobnog i etičkog susreta, nadahnutog enciklikom Fratelli tutti i dijaloškom filozofijom. Autor analizira dijalog kao osobnu relaciju koja se ostvaruje u susretu „Ja–Ti“, u kojem drugi nije samo sugovornik, nego izazov, poziv i zadaća. U vremenu tehnički razvijene, ali međuljudski osiromašene komunikacije, naglašava se potreba za kulturom dijaloga koja gradi identitet i promiče dostojanstvo svake osobe. Članak povezuje filozofsku teoriju dijaloga s crkvenim naukom, ukazujući na odgovornost svakog pojedinca za autentičan dijalog u svim područjima društva – od međuljudskih odnosa do međureligijskog i kulturnog suživota. Nicejski koncil (325.) – iscrpan povijesni prikaz tijeka, odluka i teološkog značaja prvoga ekumenskog koncila, u godini kada se obilježava 1700. obljetnica njegova završetka.

Izv. prof. dr. sc. Drago Župarić (Univerzitet u Sarajevu – Katolički bogoslovni fakultet) autor je članka „Duhovno razlučivanje: stup u nauku pape Franje“. Autor istražuje kako papa Franjo duhovno razlučivanje razumije kao sposobnost prepoznavanja djelovanja Duha Svetoga u osobnim, zajedničkim i povijesnim okolnostima. Kroz molitvu, Božju riječ, sakramente i duhovno vodstvo, vjernici su pozvani otkrivati Božju volju i donositi odluke koje vode prema zrelosti u vjeri i aktivnom sudjelovanju u poslanju Crkve. Članak nudi sustavnu analizu načina na koji Papa ovu drevnu duhovnu praksu integrira u suvremeni kontekst Crkve, pozivajući na osobnu odgovornost, mudrost srca i trajno osluškivanje Gospodinova glasa u konkretnim životnim situacijama.

Izv. prof. dr. sc. Josip Knežević (Katolički bogoslovni fakultet Univerziteta u Sarajevu) autor je članka „Nicejski koncil (325. godine): kratak prikaz sazivanja, održavanja i odluka prvog ekumenskog koncila u Crkvi“, u kojem donosi sustavan pregled ključnih događaja vezanih uz prvi ekumenski sabor u povijesti Crkve. Članak je podijeljen u pet cjelina. Nakon uvodnog povijesnog okvira, autor se usredotočuje na arijansku kontroverziju – teološki spor koji je bio u središtu koncilskih rasprava. Slijedi prikaz samog sazivanja i tijeka Koncila, uključujući razradu teoloških pozicija, rasprava i donošenja Nicejskog simbola vjere. U nastavku su obrađene i druge važne teme: melicijanska shizma te određivanje datuma slavlja Uskrsa, dok se posljednji dio članka bavi disciplinarnim odlukama Koncila, podijeljenima u pet tematskih kategorija. Tekst predstavlja vrijedan doprinos razumijevanju teoloških, crkvenih i povijesnih procesa koje je Nicejski koncil pokrenuo, a koji su presudno oblikovali kršćansku dogmu i crkvenu praksu.

Osim znanstvenih članaka, čitatelji u ovom broju mogu pronaći i recenzije nekoliko vrijednih izdanja koja doprinose teološkoj i društvenoj misli.

Novi broj časopisa dostupan je na platformi hrvatskih znanstvenih članaka Hrčak a može mu se pristupiti na linku https://hrcak.srce.hr/broj/25810. Svi zainteresirani autori svoje znanstvene radove, prikaze i recenzije mogu prijaviti isključivo putem OJS platforme na adresi https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/vrhbosnensia/index