Prvi u nizu objavljenih članaka je „Revitalizacija antičke i srednjovjekovne filozofije u mišljenju Josefa Piepera“ koji je napisao Franjo Mijatović. Tema rada autorice Suzane Vuletić je „Savjest kao Božji dar čovjeku u kontekstu kulture života“. Josip Knežević piše o „Razumijevanju evagrijevske duhovnosti i misticizma u njegovu asketskom nauku“. Na engleskom jeziku objavljen je članak „The Mercy of God as the Foundation of Charity of the Church“, a napisao ga je poljski teolog Wiesław Przygoda. Turkologinja Marta Andrić autorica je rada pod naslovom „Strategije uljudnosti i neuljudnosti u ostavštini na turskom jeziku svećenika Gjure Adama Büttnera“. Marija-Ana Dürrigl u svom članku bavi se „Motivom posta i molitve u hrvatskoglagoljskim tekstovima 15. i 16. stoljeća“. Riječki teolog Richard Pavlić promišlja duhovne pretpostavke evangelizacije prema apostolskoj pobudnici pape Franje Evangelii gaudium u članku „Duhom ispunjeni evangelizator“i. Ovo godište zaključuje rad Aleksandre Golubović i Petre Domaćinović naslovljen „Nekoliko misli o profilu nastavnika kao odgojitelja“. U rubrici „Prikazi“ Hrvoje Kalem osvrnuo se na knjigu „Šutnja – Molitva – Dokolica“ hrvatskoga teologa Ivice Raguža.