Đakovo, (IKA/TU) – Objavljen je treći broj teološkoga časopisa Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Diacovensia za 2016. godinu.
Novi glavni i odgovorni urednik časopisa Diacovensia Šimo Šokčević u uvodniku pod naslovom „Ruke”, promišlja, kako i sam naslov sugerira, o rukama, tom vrlo važnom segmentu ljudske egzistencije i onom na što se one odnose, napose o radu u širem smislu, djelovanju i aktivnosti, koje uvijek posebno vežemo uz ruke. Ante Mateljan u članku Svete tajne: navještaj “silnih djela Gospodnjih” povezuje temu kršćanskoga navještaja sa slavljenjem sakramenata, posebno euharistije. Zoran Krstić, u članku „Kršćanska svetost kao objava Božje svetosti” promišlja o kršćanskoj svetosti, je li to privilegija samo posvećenih službenika nasuprot laicima te koji je stav o toj temi u današnjem mentalitetu. Članak „Razvoj liturgijskoga života na pravoslavnom Istoku. Srpska Crkva od 13. do 21. stoljeća” autora Vladimira Vukašinovića donosi izvrstan pregled povijesti srpskoga bogoslužja pomoću kojeg se može steći osnovne uvide o etapama razvoja liturgijskoga života Srpske pravoslavne Crkve, a time i liturgike, u pojedinim razdobljima od 13. stoljeća sve do danas.
Dubravko Arbanas u članku „Tillichovo poimanje kristocentrične povijesti” piše o interpretaciji povijesti Paula Tillicha i njegovu shvaćanju kristocentrične povijesti, dok Danijel Tolvajčić u članku „Barthovo i Tillichovo razumijevanje odnosa filozofije i teologije” istražuje različita razumijevanja odnosa filozofije i teologije kod Paula Tillicha i Karla Bartha. Ivica Raguž, u članku „Karl Barth o Friedrichu Nietzscheu”, kritički promišlja o najvažnijim uvidima teologa Karla Bartha o Friedrichu Nietzscheu, a Ivan Podgorelec piše o Barthovu shvaćanju važnih kristoloških i marioloških tema – Isusova djevičanskog rođenja, Marijina djevičanstva, bezgrješnoga začeća i istočnoga grijeha – u smislu razlike između katoličkoga i protestantskog nauka, u članku Isusovo djevičansko rođenje, Marijino djevičanstvo, bezgrješno začeće i istočni grijeh u Karla Bartha.
Davor Pećnjak u članku „Sloboda volje: katolički nauk i neuzročna teorija”, koji razmatra problem slobode volje, prikazuje neuzročnu teoriju slobode volje, uspoređuje je s drugim libertarijanističkim teorijama i ispituje u kojem je odnosu ova teorija i kako se uklapa u katolički nauk, a Suzana Maslać u članku „Meditacije o prvoj filozofiji – René Descartes” daje sažeti prikaz ovoga važnog filozofskog djela.
Ovaj broj donosi i dva prikaza knjiga. Knjigu Bože Lujića „Proroci. Osoba, vrijeme, poruka” predstavio je Karlo Višaticki, a knjigu „Nedjelja. Blagdanski etos u vjeri i životu katolika. Kulturno-antropološko istraživanje” Ivice Žižića prikazao je Boris Vulić.