Zagreb, (IKA) – Naslovnica broja “Glasa Koncila” br. 35 u tekućoj godini, s nadnevkom od 2. rujna, posvećena je svečanoj završnici 9. svjetskoga susreta obitelji u Dublinu, u kojoj je sudjelovao i papa Franjo, popraćena lijepom velikom fotografijom. Papin dvodnevni pastoralni pohod Irskoj, u subotu i nedjelju 25. i 26. kolovoza može se s jedne strane nazvati velikim slavljem zbog “radosti ljubavi” kao središta obiteljskoga života, a s druge nekom vrstom pokorničkoga hodočašća zbog spolnih zloporaba te zloporaba moći i savjesti u redovima Crkve.

“Nije li, možda, stvarni nemar prema hrvatskim žrtvama, kako onima koje su pale zbog komunističke ideologije, tako i onima koje su pale zbog velikosrpske agresije, (a hrvatski narod u najširim krugovima još danas ne zna za ime i prezime ni jednog jedinog djeteta od oko 400 stradalih u toj agresiji), ključni uteg da sadašnja pokoljenja više grcaju u krizama nego li se raduju boljitku?!”, sažetak je komentara glavnoga urednika Ivana Miklenića pod naslovom: “Nemar prema hrvatskim žrtvama”. U njemu se osvrće na Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava, koji je i ove godine u Hrvatskoj “odrađen” protokolarno korektno a bez gotovo ikakvoga učinka na oslobađanje hrvatskoga društva, na približavanje istini o žrtvama i na umnažanje humanoga pijeteta prema žrtvama.

Posebnu će pozornost javnosti zasigurno privući poruka đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića, predsjednika Vijeća HBK-a za katehizaciju i novu evangelizaciju na početku nove školske i katehetske godine, u kojoj upozorava ne neke manjkavosti sadašnjeg obrazovnog sustava: “Crkva je svjesna da u ovom trenutku škola ne nudi i ne daje cjelovit odgovor na pitanje tko je zapravo učenik, a time ni odgovor na pitanje tko je doista čovjek. Polazeći od temeljnih naglasaka suvremenoga obrazovanja, naslućuju se doduše djelomične definicije, ali ne i njihova tumačenja. Tako je učenik subjekt obrazovnoga procesa, o čijem se znanju i vještinama vodi računa, ali ne i o njegovim vrijednostima”.

U središnjem intervjuu naslovljenom: “Franjevačke knjižnice – riznice kulturne baštine”, knjižničar i kulturni djelatnik Juraj Lokmer govori, između ostalog, o nastojanjima da se knjižnično bogatstvo Katoličke Crkve u Hrvatskoj komunikacijsko-informatičkim tehnologijama stavi u jedinstveni elektronički katalog i tako ponudi široj hrvatskoj i svjetskoj kulturnoj javnosti, i upozorava na nebrigu mjerodavnih državnih ustanova: “Ministarstvo kulture, iako su sve knjižnice franjevačke provincije upisane u Registar knjižnica ministarstva, za bibliografsku obradu nema predviđene mogućnosti financiranja, kao ni odgovarajući zakonski status za te knjižnice, koje dosadašnji Zakon o knjižnicama ne poznaje.”

Stalna suradnica Đurđica Ivanišević Lieb u rubrici “Zapažanja” naslovljenoj: “Na djelu je projekt rušenja sposobnosti mladih ljudi?” među nekoliko zanimljivih i aktualnih tema također se osvrnula i na porazne rezultate istraživanja po kojima u g. 2016. jedan od tri maturanta nije pročitao knjigu u slobodno vrijeme, ali je 82 % svaki dan posjećivalo Facebook, Twitter i Instagram.

U rubrici: “Drukčiji su među nama” hrvatski branitelj Željko Miškulin svjedoči o svome životnome križnom putu: “Izgubio sam mladost u ratu, ali znam da je Bog bio uz mene tada i poslije, čuvao me je i štitio. Obolio sam od neizlječive bolesti prije 18 godina, ali uspio sam se oduprijeti svim zaprjekama i bolovima”.

Davor Piršlin, dopredsjednik udruge “Slap” iz Slavonskoga Broda u teksu naslovljenom: “Kap po kap za pomoć potrebitima” predstavlja udrugu osnovanu 2008. koja pruža pomoć djeci s malignim bolestima i njihovim roditeljima kako bi prebrodili za njih ta najteža životna razdoblja.

Rubrika “Naši razgovori” donose zanimljiv tekst o nekadašnjem istarskom katoličkom glasilu “Gore srca” u doba fašizma i komunizma.
Među katoličkim oblikovateljima kulture prikazan je iznimno zanimljiv životni put i djelatnost svećenika Petra Čiklića, rođenog 1911. u Dobropoljani na otoku Pašmanu, sveučilišnog profesora psihologije, koji je izbjegavši pred komunistima iz Hrvatske, pastoralno djelovao među holivudskim zvijezdama.

U “Zaboravljenim hrvatskim velikanima” prikazan je život Varaždinca, isusovca, o. Mihovila Gattina, koji je, posjetivši gotovo sve američke države, Kanadu i Aljasku skrbio za Hrvate, a pomagao i Talijanima i Španjolcima.

“Nakon rata i poplava opstao je narod, spreman opraštati i pomagati”, naslov je reportaže iz župe Imena Marijina u Svilaju u Bosanskoj Posavini, u kojoj je 834 Hrvata katolika sa stalnim boravkom, a veći je broj odsutnih – 854.