Zagreb, (IKA) – Beatifikacija hrvatskog mučenika, svećenika Miroslava Bulešića, u pulskoj Areni u subotu 28. rujna, te proslava 50. obljetnice postojanja tjednika (u početku dvotjednika) Glasa Koncila koja se slavila na dan njegove nebeske zaštitnice sv. Male Terezije 1. listopada apsolutno dominiraju novim brojem Glasa Koncila, 40. u ovoj godini.
Pred 17.000 vjernika u pulskoj Areni, uz sudjelovanje u slavlju 34 biskupa i 700 svećenika, Bulešića je blaženim proglasio izaslanik pape Franje, pročelnik Kongregacije za svece i blaženike kardinal Angelo Amato. “Beatifikacija don Miroslava Bulešića, svećenika i mučenika, svetkovina je mira nad ratom, bratstva nad podjelama, oprosta nad mržnjom, božanske ljubavi nad ljudskom zlobom. To je pozitivna poruka, evanđeoska, duboko božanska, koja pokreće naša srca da čine samo dobro”, rekao je u propovijedi kardinal Amato, koji je, između ostaloga, istaknuo razmjere progona svećenika u Hrvatskoj za vrijeme komunizma.
Na beatifikaciju bl. Miroslava Bulešića osvrnuo se u svom komentaru urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić. Osvrćući se na gore iznesene riječi kardinala Amata, naglasio je potencijal pomirenja i izgradnje novog zajedništva koji u sebi nosi blaženikovo svjedočanstvo i njegova beatifikacija. U tom se kontekstu osvrnuo i na izostanak vodećih nositelja vlasti na proslavi, na njezino (medijsko) tretiranje u javnosti, a i na činjenicu da nije čulo “ni slova kajanja” od strane “pripadnika ideološko-političke skupine čiji su pripadnici izvršili zločin”. “Očito je propuštena još jedna lijepa prilika da se smišljeno i svjesno donese odluka o početku doba u kojem bi se hrvatsko društvo izgrađivalo na pravdi, istini i poštovanju dostojanstva i uvjerenja svakog čovjeka”, komentirao je, između ostaloga mons. Miklenić.
Sam događaj proslave 50. obljetnice Glasa Koncila nije uspio ući u novi broj, no uredništvo je priredilo poseban prilog, na 8 stranica, o sadašnjosti i povijesti novina, ističući doprinos lista, u prošlosti i sadašnjosti, različitim područjima crkvenog i društvenog života, pod zajedničkim nazivnicima koncilske obnove (“novo lice Crkve”) i borbe za opće dobro. Prilog sadrži i izjave glavnih urednika tjednika susjednih zemalja (“Družina” iz Slovenije i sarajevski “Katolički tjednik”) te iz prirodnog kulturnog okružja Hrvatske, onog srednjoeuropskog (Austrija i Češka).
“‘J’accuse’, optužujem toga hrvatskog intelektualca zbog nebrige i ravnodušnosti” – tako đakovački fundamentalni teolog dr. Ivica Raguž, u intervjuu, reagira na stanje duha u suvremenoj Hrvatskoj koje je dovelo do nebrige za Vukovar, očitovane nasilnim postavljanjem dvojezičnih ploča. Inače, tema intervjua je pijetet prema vukovarskim žrtvama, u kontekstu prijedloga da se Vukovar proglasi mjestom posebnog pijeteta.
Glas Koncila je u 40. broju počeo prikaz i jednog drugog intervjua, onog koji je papa Franjo dao uredniku isusovačkog časopisa “Civilta cattolica” o. Antoniju Spadaru, a koji je privukao veliku pozornost kako crkvene tako i svjetovne javnosti.
Osim navedenoga, Glas Koncila u novome broju izvještava o interventu, inače medijski prešućenom, Marijane Petir pred saborskim Odborom za ljudska prava i nacionalne manjine. Kao članica Odbora, Petir je postavila pitanje selektivnog pristupa reagiranja na kršenja ljudskih prava, istaknuvši izostanak reagiranja na “kršćanofobiju”, ali i druge oblike ugroza kao što su ovrhe, deložacije, liste čekanja na važne preglede…
Izvještaj sa skupa održanog u Zagrebu upoznaje čitatelje s “trećoredskom (franjevci trećoreci) glagoljaškom tradicijom u europskom kontekstu”; dr. Mijo Nikić u “Teološkom osvrtu” govori o “Duhovnosti u menadžmentu u svjetlu integralne antropologije”; a u rubrici “Prigovor znanosti” govori se o borbi Italije da se, kao članica Unije koja je na tom polju predala dio suvereniteta Bruxellesu, sačuva od GMO sjemena (pri čemu u zraku lebdi pitanje što će biti s Hrvatskom).