Zagreb, (IKA) – “Odluka pape Ratzingera o odricanju od papinske službe očito je iznimno snažan proročki čin koji će dugo izazivati dodatne analize i uprisutnjivati važne poticaje za budući život Crkve i svijeta, osobito za vrednovanje i obnašanje upravljačkih služba”, istaknuo je u komentaru najnovijega broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 24. veljače) glavni urednik Ivan Miklenić.
“Otvoren Duhu Svetome jasno je očitovao svoju neizmjernu skrb za dobro Crkve, za život vjere u suvremenom svijetu. Mogao je životariti na Petrovoj stolici, i iznutra i izvana se možda čak ne bi pravo ni primijetilo da ne obavlja svoju službu u punoj snazi, ali, jer doista ljubi Boga i Crkvu Kristovu, nije mogao prihvatiti da izvršavanje Petrove službe u današnjoj Crkvi bude na ikoji način okrnjeno”, naglasio je komentator, dodajući da je “proročka gesta pape Ratzingera snažan krik i podsjetnik svim članovima Crkve, osobito svim nositeljima crkvenih služba, da je najvažnije dobro Crkve ostvarivanje njezina poslanja koje joj je povjerio sam Krist”.
Naslovnica tjednika posvećena je posljednjoj javnoj papinskoj misi Benedikta XVI. koju je slavio u bazilici Sv. Petra na Čistu srijedu, a donosi se i vijest o posljednjem Papinu susretu s rimskim klerom, osvrti (nad)biskupa o odluci Benedikta XVI. o odreknuću od papinske službe, kao i pojašnjenja o izboru novoga pape.
Postavljajući pitanje uvodi li se ponovno u Hrvatskoj verbalni delikt, u tjedniku se analizira slučaj dr. Ivana Poljakovića, suspendiranoga profesora Zadarskoga sveučilišta, te se upozorava: “Ono što posebno treba zabrinuti, ne samo vjerničku nego cjelokupnu hrvatsku pa i širu javnost, jest činjenica da je vjernik u zemlji uskoro članici Europske unije uklonjen s radnoga mjesta samo zato što je javno svjedočio stavove u skladu sa svojom vjerničkom savjesti i naukom crkvene zajednice kojoj pripada”.
O poslijeratnim komisijama za istraživanje zločina u “Intervjuu” progovara povjesničarka dr. Martina Grahek-Ravančić. Podaci i zaključci koje je objavila u svojoj doktorskoj disertaciji i o kojima je progovorila u intervjuu ne samo da osvjetljavaju dosada neke nepoznate činjenice iz ratnoga i poratnog razdoblja, mehanizme novoustoličene komunističke vlasti po kojima su eliminirani gotovo svi njezini protivnici, ideološki i moralni profil djelatnika u represivnom sustavu, nego i dovode pod upitnik velik dio povijesnih vrela temeljem kojih je pisana novija hrvatska (jugoslavenska) povijest.
“Kroz nesreću i bol Gospodin je produbio moju vjeru, kušao me u vatri života kroz križ da bih u potpunosti shvatio koja je snaga i milost u Isusu Kristu”, posvjedočio je u rubrici “Drugačiji su među nama” otac petero djece Zlatko Krznarić iz Šenkovca, koji je u prometnoj nezgodi izgubio nogu, no bez obzira na to i dalje je profesionalni vozač kamiona koji tjedno prevaljuje stotine kilometara.
Tjednik donosi i prvi nastavak novoga povijesnog feljtona o kaznenopravnoj neodrživosti presude Vrhovnoga suda RH protiv nadbiskupa Stepinca, kao i prvi dio teksta Krešimira Cerovca koji predstavlja pogled na globalnu ekonomsku krizu iz aspekta socijalnoga nauka Crkve. U rubrici “Susret” Glas Koncila je ugostio o. Antuna Cveka, čije je ime godinama sinonim za pomoć najpotrebitijim Zagrepčanima.
Uz redovite domaće, inozemne te vijesti iz kulture kroz rubriku “Naši razgovori” odgovara se na pitanje čitateljice “Što učiniti kada se ne može na nedjeljnu misu?” Pravnik Stjepan Androić piše o podnošenju zahtjeva za starosnu mirovinu, rubrika “(Pri)govor znanosti” tematizira psihoaktivni učinak lijekova u okolišu, rubrika “Vjernici laici aktivni u Crkvi” predstavlja mladoga angažiranog vjernika Filipa Vrbanića sa zagrebačkoga Svetog Duha, a o “duhovnome sjaju iz maksimirskoga parka” svjedoči reportaža iz zagrebačke župe sv. Jeronima.
Rubrika “Vjera naših dana”, koju tjednik objavljuje tijekom Godine vjere, donosi promišljanje o glazbenome stvaralaštvu, a najavljuje se i ovogodišnja korizmena akcija Hrvatskoga Caritasa Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini.