Zagreb, (IKA) – Jedinstvena molitvena akcija za obranu civilizacije života pod naslovom “Od oceana do oceana” okupila je i brojne hrvatske katolike oko lika Gospe Jasnogorske od Zagreba, preko Udbine, Bibinja, Šibenika, Krka do Porečke i pulske biskupije, a Glas Koncila (od nedjelje 30. rujna) to je događanje istaknuo na prvoj stranici.
Kardinal Josip Bozanić na susretu s jednim od suautora knjige “Prijevara ili zabluda? Problem granice na području poluotoka Kleka” “izrazio je potporu nastojanjima onih koji, u svjetlu znanstvenih činjenica i stručnih prosudaba, traže rješenja braneći istinu. Ujedno se zauzima za one stavove koji nisu na tragu ishitrenih poteza koji bi ugrozili hrvatske nacionalne interese i – ne poštujući utemeljene spoznaje – štetili hrvatskomu narodu”. Istaknuo je da je nedopustivo političko manipuliranje s hrvatskim državnim teritorijem, naročito kada su u pitanju državne granice.
Tom kardinalovu stavu posvećen je i komentar u kojem se ističe da je “iznimno važno kardinalovo upozorenje na štetnost ‘ishitrenih poteza’ kojima ne smije biti mjesta u državnoj politici, osobito kad se radi o pitanju hrvatskoga teritorija, a mnogostruko je životno iskustvo da se prilikom nametanja hitnosti ili ishitrenosti uvijek radi o nekom obliku manipulacije koja bi mogla biti osujećena i spriječena kad bi se dalo vremena za normalno ili redovito razmatranje i odlučivanje”. U komentaru se također navodi: “Zahtijevajući poštovanje ‘znanstvenih činjenica i stručnih prosudaba’, kardinal Bozanić zapravo iznosi elementarni zahtjev politici općenito, a aktualnoj glede toga graničnog pitanja posebno, da poštuje znanstvene istine, znanost kao takvu i njezine dosege u pojedinim pitanjima, te da poštuje struku kao takvu”. “Svaka imalo dobronamjerna hrvatska politika dužna je uzeti u obzir znanstvenu i stručnu istinu o graničnom pitanju na poluotoku Kleku, a to ujedno može i biti jedini zdrav temelj za dobrosusjedske odnose s Republikom Bosnom i Hercegovinom”, zaključuje komentator.
Biskup Mile Bogović na konferenciji za medije nakon sastanka upravnog vijeća Ureda za obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina, a u povodu prijedloga novog Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, istaknuo je: “Doista je neshvatljivo da Vlada proizišla iz Domovinskog rata (ne iz Narodnooslobodilačkog rata!) može biti tako neosjetljiva da ponovno nameće šutnju za tolike nevine žrtve o kojima je pola stoljeća bilo zabranjeno govoriti”. Također je dodao: “U prijedlogu zakona nigdje se ne spominju žrtve o kojima je bilo zabranjeno govoriti. Nestale su riječi: pronalaženje, zločini, komunizam. Rezolucija Vijeća Europe 1481 stavlja naglasak upravo na te pojmove”.
U intervjuu mr. Mladen Milić, asistent na katedri filozofije KBF-a u Đakovu, govori o funkciji države, njezinoj laičnosti te obveznosti prema temeljnim etičkim postulatima. “Laičnost pretpostavlja punopravnost i neutralnost države. Ipak, laičnost ne znači i neutralnost spram temeljnih moralnih norma, a pitanje života i prava na život to jest”. Govoreći o djelovanju Crkve u laičkoj državi, Milić je istaknuo: “Danas Crkva u Hrvatskoj češće reagira kad treba dignuti glas u obranu nečega, što je razumljivo, ali bi trebala više osmišljavati funkcioniranje društvene zajednice, pogotovo danas kad bi država trebala imati sve manji utjecaj u odnosu na civilno društvo”.
Svoje iskustvo s volontiranja u Keniji iznijela je prof. Josipa Galić, o tome što bi trebalo učiniti za dostojni spomen Antuna Gustava Matoša govori Željko Anić, tajnik Matoševa društva iz Tovarnika, a kustosica Nerina Eckhel o važnosti hrvatskoga čipkarstva.
Boku Kotorsku, odnosno “zaljev hrvatskih svetaca” pohodi sve više hodočasnika te se razvija novi vid pastorala nazvan “pastoral ljepote”.
Branitelj Ivica Apatić, 80-postotni invalid, otvoreno pita “Zar smo se borili da nam djeca budu robovi?” a u reportaži prikazana je župna zajednica Lopar na otoku Rabu.