Zagreb, (IKA) – “Vratio nam je snagu da vjerujemo u Krista” – naslov je opširnog priloga s naslovne stranice novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 8. svibnja) u kojem novinar Darko Grden izvještava o beatifikaciji pape Ivana Pavla II. Uz izjavu zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića povodom toga “globalnog događaja” koji je povezao Božji narod diljem svijeta list je u prilozima dopisnika prikazao kako su imenovanje Ivana Pavla II. blaženim obilježili i proslavili vjernici u Hrvatskoj.
Osim uputstava za sudjelovanje na susretu sa Svetim Ocem u Zagrebu, uz taj pohod u serijalu kojim se predstavlja papa Benedikt XVI. prikazan je njegov rad na čelu Kongregacije za nauk vjere. Ususret Papinu pohodu i Susretu hrvatskih katoličkih obitelji teolog dr. Anton Tamarut, specijalist za dogmatsku teologiju, približava u više nastavaka proročku, svećeničku i kraljevsku dimenziju obiteljskog života. Po uzoru na život opće Crkve odnosno spomenutu trostruku službu koje u sakramentu svetoga reda prima ministerijalno svećeništvo, ta trostruka služba – u naviještanju (poučavanju), slavlju i svjedočenju trebala bi tvoriti život kućne Crkve odnosno njezinih članova koji su trostruku službu primili već po kršćanskome krstu. O aspektima obiteljskoga života progovara se i u intervjuu povodom Majčina dana. Novinar Vlado Čutura razgovarao je s dr. Antom Vučemilovićem, specijalistom školske medicine, koji između ostalog progovara o vrednoti i smislu kršćanskoga braka, a na osobit način o promicanju i poštivanju majčinstva i roditeljstva te o pravima žena. Govoreći o zaštiti trudnica, osobito kad je riječ o zakonskoj regulativi, koja bi ih trebala štititi, Vučemilović kao liječnik svjedoči da se nemali broj puta susreo s trudnicama koje gotovo pred porod rade i najteže fizičke poslove, što proglašava nedopustivim. “U našoj kršćanskoj tradiciji nema ništa svetije i vrednije od trudne žene i majke, prema kojoj se moramo odnositi s najvećim poštovanjem i respektom.” Povezavši to sa statusom žene domaćice i majke odgojiteljice koji se, smatra on, ne vrednuje na primjeren način, istaknuo je: “Kad promatramo ženu, majku, nažalost kod nas je još puno lošega iz tradicije. Često se dogodi da supruga, žena, koja radi isti posao kao i njezin muž, nakon posla prione dodatno na kuhanje, spremanje; čekaju je cjelodnevni kućanski poslovi, odgoj djece, domaći radovi, roditeljski sastanci… To treba cijeniti i uključiti se aktivno kako bi supružnici dijelili svoje obveze i zajednički ih rješavali”.
“Zrinski i Frankopani – uzori samostalne hrvatske države” – pod jednim naslovom dva su priloga o proslavi 340. obljetnice smrti i dana hrvatskih velikana i mučenika Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, novinara Tomislava Šovagovića iz Zagreba i Jasminke Bakoš Kocijan iz Čakovca, izdvojeni u pregledu najaktualnijih prošlotjednih događaja u Hrvatskoj dok se na stranicama posvećenim pregledu i izvještajima najaktualnijih događaja u svijetu izdvaja reakcija crkvenih predstavnika na smrt Osame bin Ladena.
Pozornost čitatelja u novome broju tjednika privući će tema redovite rubrike “Susret” o štrajku viših i sveučilišnih lektora na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zbog kojega postoji mogućnost da 2.600 studenata “izgubi” godinu. O spomenutim problemima progovara viša lektorica mr. Darja Damić-Bohač.
Mladi novinari Glasa Koncila u sklopu svoje rubrike “Mladi mladima” pišu o emociji bijesa ili srdžbe kao stanju čovjekova duha dok je prilike župe Majke Božje Snježne u karlovačkom predgrađu Kamensko i njezine najaktivnije vjernike laike u “reportaži” pod naslovom “Peta rijeka izvire iz drevnih temelja” predstavio Vlado Čutura.
“Novi val čerupanja Hrvatske” – novi je urednički komentar Ivana Miklenića u kojem se, između ostalog, osvrnuo na nečuven novi pokušaj “velikosrpskog otimanja” hrvatskome narodu u režiji Matice srpske koja u ediciju pod nazivom “Deset vekova srpske književnosti” kani uvrstiti i hrvatske autore. “Upravo taj primjer velikosrpske otimačine, koja objektivno znanstveno, povijesno i moralno nema ama baš nikakvoga pokrića, morao bi poslužiti za otrežnjenje službene hrvatske politike. Naime, dok Tanjug i školski udžbenici u tzv. Republici Srpskoj govore o ‘srpskom piscu Marinu Držiću’, o ‘srpskom matematičaru… Josipu Ruđeru Boškoviću’, o ‘srpskom kralju Bosne Tvrtku I. Kotromaniću’, o ‘srpskom piscu Skenderu Kulenoviću’, nameće se pitanje: ‘Može li i smije li hrvatska službena politika zatvarati oči pred tim činjenicama i ponašati se kao da to nije stvarnost?'”.