Zagreb, (IKA) – “Za sreću je važnije malo trebati nego puno imati” – naslov je drugoga nastavka serijala o čovjekovu odnosu prema suvremenim strahovima, što ga na svojim stranicama donosi novi broj Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 6. ožujka). Teološki i psihološki pristup u odgovorima i savjetima kako se suočiti sa strahom od financijske krize, ponudio je dr. o. Mijo Nikić s Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu, a čitateljima ih prenosi autor serijala Branimir Stanić. Jedno od pitanja na koje teolog i psiholog Nikić daje odgovor jest: “Kako nadvladati napast zaduživanja?”
Dvadeseta obljetnica ponovnoga uvođenja vjeronauka u hrvatske škole i objavljivanje prve hrvatske studije pod naslovom “Vjeronauk – izazov Crkvi i školi” s rezultatima istraživanja o mjestu i ulozi vjeronauka u hrvatskome školskom sustavu bili su povod za intervju s prof. dr. Valentinom Blaženkom Mandarić, predstojnicom Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi. Govoreći o odnosu vjeronauka i kateheze, dr. Mandarić ističe da je “neodgovorno očekivati da će naši vjeroučenici pohađajući isključivo školski vjeronauk ‘postati vjernici’. Župna zajednica je nezamjenjivo mjesto učenja, slavljenja, življenja i svjedočenja vjere. Stoga, ako bi se i dalje nastojalo da škola i školski vjeronauk ostvaruje ciljeve koji su primjereni župnoj zajednici i župnoj katehezi, u tom slučaju mogli bismo izgubiti vjeroučenike i vjernike; a očuvat ćemo i jedne i druge ako budemo razvijali kvalitetnu župnu katehezu i kvalitetan školski vjeronauk”.
O smislu i potrebi župne kateheze, između ostalog, govori se i u reportaži novinara Vlade Čuture iz župe Kristova uskrsnuća, u slavonskome mjestu Čepin, gdje niti teška socijalna i gospodarska situacija ne umanjuje snagu svjedočenja i življenja vjere, što primjerom potvrđuju najaktivniji župljani i župnik Helmut Schumacher.
U redovitoj rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi” Tanja Baran čitateljima je predstavila Ivanu Matulić, predsjednicu Udruge za obitelj i roditeljstvo “Izvor” koja djeluje pri franjevačkom samostanu sv. Frane u Zadru.
Novinar Tomislav Vuković u rubrici “Susret” ugostio je dr. Željka Horvatića, umirovljenog profesora kaznenoga materijalnog prava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Predsjednika akademije pravnih znanosti Hrvatske koji čitateljima predstavlja nedavno obznanjenu znanstvenu studiju “Teorija zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodno kazneno pravo – Izazovi i kontroverze”, koju su uz dr. Horvatića izradili istaknuti članovi Akademije pravnih znanosti Hrvatske i 16. veljače 2011. dostavili je predsjedniku Međunarodnoga suda za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu Patricku Robinsonu. “Šteta koju je Haški tribunal dosada već učinio zamišlju o supranacionalnom pravosuđu čovječanstva veća je od mogućnosti da se ona vremenom ispravi. Tada je prof. dr. Mirjan Damaška rekao: ‘Hrvati su eksperimentalni kunići u laboratoriju međunarodnog kaznenog pravosuđa koje još uvijek traži svoj put, a čija je legitimnost još uvijek krhka'” – istaknuo je dr. Horvatić govoreći o opravdanom nezadovoljstvu s djelovanjem Suda. Također je naveo da, kako stoji u samoj studiji: “Raširena primjena teorije zajedničkoga zločinačkog pothvata na cjelokupne političke i vojne strukture države i druge ‘poznate i nepoznate’ osobe, kako se to tvrdi u optužnicama, ne ispunjava uvjet preciznog optuženja i može stvoriti dojam o ‘političkom utjecaju’ na međunarodno kazneno pravosuđe”.
U komentaru urednik Ivan Miklenić piše: “Budući da je Hrvatska u posebno osjetljivom povijesnom i političkom trenutku, posebno je važno da ni jedna osoba ne podlegne ičijim smišljenim manipulacijama, već da svatko djeluje krajnje razborito, vodeći računa što može stvarno poslužiti dobru, boljitku, a što se može zloporabiti na štetu hrvatskoga naroda i svih hrvatskih građana”. U tom bi se kontekstu nasilni prosvjedi protiv Vlade, odnosno prosvjednici okupljeni posredovanjem internetske društvene mreže Facebook, mogli promatrati kao sredstvo, “izloženo meso u rukama ili pod upravom skrivenih ‘igrača’ koji zapravo zloporabom mladih ljudi žele rušiti ne samo sadašnju hrvatsku vlast nego i državu Hrvatsku”. U trenutku kad je Hrvatska nadohvat završetka pretpristupnih pregovara s Europskom Unijom i pred redovitim parlamentarnim izborima nasilni se prosvjedi pokazuju kao otvoreno djelovanje protiv hrvatskoga naroda, hrvatske države i zajedničkoga dobra svih hrvatskih građana, ističe komentator. “Očito je da bi hrvatske vlasti trebale najozbiljnije shvatiti i mirne i nasilne prosvjede, da bi trebale imati sluha i otvorenosti za poruke, prigovore i zahtjeve izrečene na tim skupovima te odgovorno postupati, dobro razlučujući što je za zajedničko dobro a što je protiv Hrvatske. Nastupio je ozbiljan čas razlučivanja” – stoji između ostalog u komentaru.
“Kad god se u Republici Hrvatskoj priprema neko veliko crkveno slavlje koje u središtu svoga zanimanja ima časnu osobu bl. Alojzija Stepinca, u javnosti se pojavljuju napisi i oblikuju prilozi koji imaju cilj učiniti kontroverznom njegovu časnu osobu” – uvodne su misli mons. Jurja Batelje koji se u prilogu “I kao ‘persona non grata’ živio je sa svojim narodom” prokazuje takav pokušaj spletkarenja na primjeru članka u Jutarnjem listu “Tajna Stepinčeva misija”.
Među prilozima redovitih rubrika posebno se ističe tekst “Mobiteli utječu na rad mozga”, koji u rubrici “(Pri)govor znanosti” potpisuje Kršćanska inicijativa “Pro scientia”; članak rubrike “Katolički oblikovatelji kulture” u kojem dr. Vladimir Lončarević predstavlja svećenika don Lovru Katića, kao jednog od utemeljitelja i nositelja razvoja hrvatske arheologije; u povijesnome feljtonu zasluženo predstavljanje široj javnosti pripalo je hrvatskome rodoljubu Andriji Mrzlečkom, čiji je sin ugledni hrvatski glazbenik, “maestro” na danas rijetkom instrumentu – lutnji, redovnik u osječkome kapucinskom samostanu.
Pozornost u pregledu vijesti i događaja iz Crkve u Hrvatskoj privlači zajednička izjava u GK naslovljena “Obitelj je Božji dar ljudima” sa sedmog međureligijskog susreta predstavnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj održanog u Zagrebu 28. veljače.
Ovaj broj Glasa Koncila daruje molitvu za obitelj povodom Nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji i pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj te mjesečni magazin “Priliku” posvećen temi: “Djetinjstvo u medijskoj dolini”.