Istina je prava novost.

Novi broj Glasa Koncila

Od ovoga broja donosi novu rubriku "Kateheza župne zajednice" za koju piše istaknuti pastoralist i katehetičar dr. Milan Šimunović

Zagreb, (IKA) – Od ovoga broja Glas Koncila (s nadnevkom nedjelje 19. rujna) donosi na tragu rubrike “Vjeronauk za odrasle” novu rubriku “Kateheza župne zajednice” za koju piše istaknuti pastoralist i katehetičar dr. Milan Šimunović. On će u nastavcima pomagati vjernicima, župljanima, da bolje prepoznaju svoje mjesto, ulogu, perspektive, zadaće i blagodati aktivnog sudjelovanja u životu župne zajednice.
“Na Dan hrvatskih mučenika i s ovoga mjesta gdje smo im sagradili hram zahvalnosti, pozivam državne i crkvene ustanove kao i svehrvatsku javnost da svi zajedno prevladamo našu moralnu recesiju i izvršimo svoj dug prema žrtvama. Zar ne bi bilo normalno i poželjno da se svima onima kojima je bilo pogaženo svako ljudsko dostojanstvo, pa čak i pravo na grob, izgradimo na Krbavskom polju, podno crkve Hrvatskih mučenika, zajedničko grobište ili grob?” – riječi su biskupa Mile Bogovića prilikom svečanog blagoslova novoizgrađene nacionalne crkve Hrvatskih mučenika u Udbini o čemu Glasa Koncila opširno piše u naslovnoj temi.
Uz to i druga događanja iz crkvenog i društvenog života novine izvještavaju o tradicionalnom 279. zavjetnom hodočašću vjernika grada Zagreba na Mariju Bistricu, o reakciji Crkve na stvaranje protumuslimanskog ozračja, o Papinoj poruci teologinjama prilikom audijencije u srijedu 8. rujna, proslavi sv. Marka Križevčanina u Varaždinu…
O ozdravljenju politike u komentaru piše urednik Ivan Miklenić uočavajući da je hrvatska politička scena sve zaokupljenija borbom za vlašću. “Premda je borba za vlast neprijeporno trajni i sastavni dio političke djelatnosti, ona nipošto ne bi smjela biti ni dominantna ni bitna u vremenima kad nisu službeno raspisani izbori niti se događa službena predizborna kampanja.” No, u današnjoj Hrvatskoj političarima je najvažnije doći na vlast i što duže participirati u vlasti što “otkriva da na javnoj hrvatskoj političkoj sceni zapravo nema politike koja je u stvarnoj službi nacionalnih ciljeva i nacionalnih interesa, odnosno općega dobra čitavoga hrvatskog društva”. Ta činjenica, uočava komentator, pokazuje da je umjesto politike u službi općega dobra, umjesto državotvornosti i demokracije, politika u Hrvatskoj svedena na sredstvo za zaštitu povlaštenog položaja, da oklijeva raščistiti s ostacima totalitarnog poretka, da donosi zakone i propise samo za onaj minimum koji nameće proces pristupanja Europskoj Uniji, da tolerira da su političke stranke više ili manje kopije nekadašnje totalitarne Komunističke partije, da njeguje političku podobnost i ne dopušta ni da se kandidiraju a kamoli da vodstvo u strankama preuzmu najsposobniji i isključivo demokratski izabrani. Takve okolnosti pokazuju da je stiglo kritično vrijeme za ozdravljenje i stvarnu rehabilitaciju politike koju moraju svim i isključivo zakonitim sredstvima provesti kompetentni, dosljedno demokratski orijentirani, nepotrošeni i nekompromitirani pojedinci i skupine spremni ne samo na teško suočavanje s političkim i ideološkim protivnicima nego i na prinošenje vlastitih žrtava jer to je jamstvo opstanka države Hrvatske i boljitka za sve hrvatske građane – stoji između ostalog u komentaru.
“Kamo su ‘nestale’ trudnice iz logora Vitkring?” naslov je feljtona koji uz poruku hrvatskoga Predsjednika o kapi partizanki u četvrtom nastavku piše novinar Tomislav Vuković, a povijesnu stranicu obogaćuje i feljton dr. Vladimira Lončarevića “Katolički oblikovatelji kulture” koji prikazuje Stjepana Ilijaševića.
“Komunističke su vlasti trgovale djecom”, istaknuo je za rubriku “Intervju” novinar i publicist Ivan Ott povodom objavljivanja svoje knjige “Djeca žrtve rata i poraća optužuju”, a uz “Slučaj Lautsi protiv Italije” (poznat i kao slučaj raspela) opširan osvrt donosi Krešimir Cerovac ističući: “Primjer militantnog sekularizma je i (zlo)uporaba fraze ‘odvojenost države od Crkve’ ili pak fraze koja se često upućuje vjernicima: ‘Ne možete drugima nametati svoje vjerske poglede.’ To su besmisleni, u mnogim medijima i u politici često primjenjivani primitivni argumenti protiv uključivanja religije u bilo koji aspekt javnog života”.
Rubrika “Reportaža” predstavlja župe Bužin, Smiljan, Brušane i Trnovac u Gospićko-senjskoj biskupiji, rubrika “Susret” hrvatskog vaterpolista reprezentativca Mihu Boškovića, a rubrika “Vjernici laici aktivni u Crkvi” Zvonka Paja, predsjednika župnoga ekonomskog vijeća u Kašini.
O zakonodavnom okviru zaštite osobnih podataka u RH piše Ljiljana Pejić u članku pod naslovom “Oprez s osobnim podacima”, a o žurbi za odlazak u prijevremenu mirovinu pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda”. O potiskivanju i negiranju nedemokratskog ponašanja promišlja dr. Pavao Brajša u rubrici “Abeceda demokracije”, a za rubriku “Savjet katoličkoga liječnika” o tihom moždanom udaru govori dr. Maja Strineka.