Zagreb, (IKA) – “Ovo je mjesto kršćanskog zajedništva, ali i ispita savjesti ne samo pojedinca, nego i cijeloga naroda. Vjerujem da ovdje s pravom pitamo koliko današnji Hrvatski sabor u donošenju zakona, u zaštiti dobra, u promicanju istine odražava iste vrijednosti od kojih je naš narod živio i preživio najveća iskušenja? Ovdje nam se spontano nameće pitanje: Što je danas najveće hrvatsko blago?” – riječi su kardinala Josipa Bozanića iz naslovne teme novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 12. rujna) koja je posvećena hodočašću vjernika Zagrebačke metropolije u ludbreško svetište Kristove Krvi.
Toleriranje nezakonitosti u različitim područjima hrvatskog društva tema je komentara urednika Ivana Miklenića u kojemu pokazuje kako su političari i drugi javni djelatnici još jednom pali na ispitu poštivanja zakona. Tako su, kada je riječ o referendumu, brojni političari, predstavnici sindikata i brojni medijski djelatnici propustili razlučiti političku i pravnu dimenziju sindikalne akcije prikupljanja potpisa za iniciranje referenduma te su obmanuli javnost u Hrvatskoj, ističe komentator pitajući nije li se još jednom pokazalo koliko su zadojeni svojim interesima, promicanjem i zaštitom vlastite političke i ideološke usmjerenosti, odnosno ropstvom određenom ideološko-političkom konceptu. I riječki kazališni slučaj, nastavlja komentator, koji je smišljeno vrlo brzo i vrlo snažno internacionaliziran, nameće važno pitanje: “Može li primjena umjetničke slobode biti unaprijed abolirana ako krši pozitivne zakonske propise?” Riječ je naime o manifestaciji tijekom koje je došlo do uništavanja hrvatske državne zastave zbog čega je slučaj prijavljen policiji, navodi komentator pitajući: “Ako je pritom učinjeno zakonom definirano kazneno djelo, može li se i smije li se to tolerirati u ime umjetničke slobode? Hoće li se za koju godinu ili prije i ranjavanje ili ubojstvo čovjeka u okviru kakvoga performansa tolerirati i abolirati u ime umjetničke slobode?” Osim toga, zloporaba zakona očitovala se i u slučaju uvoza mesa koji svjedoči o instrumentalizaciji i Vlade i Hrvatskog sabora i zakonodavstva da bi se pogodovalo interesima određenih ljudi ili skupina, piše komentator zaključujući: “Sveta je dužnost svih onih političkih stranka ili političara koji žele ostati na vlasti ili koji žele doći na vlast da što hitnije raskrinkaju sve zloporabe i instrumentalizacije države i zakonodavstva protiv općih nacionalnih interesa.”
Uz poruku hrvatskoga Predsjednika o kapi partizanki povijesna stranica donosi treći nastavak feljtona novinara Tomislava Vukovića pod naslovom “Za Hrvate zlokobna kombinaciju dviju ideologija”, a feljton dr. Vladimira Lončarevića “Katolički oblikovatelji kulture” prikazuje Antu Jagara – budničara kršćanske lirike.
“Poljoprivreda mora biti strateški interes”, ističe za rubriku “Intervju” Željko Kurkutović, potpredsjednik središnje svinjogojske udruge Republike Hrvatske a dr. Ivica Raguž piše posljednji dio teološkog osvrta “nekoliko crtica o svetoj šutnji”.
Rubrika “Reportaža” predstavlja župu Navještenja BDM u Vrgorcu u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, a rubrika “Susret” dr. Ina Čurika, predstojnika Zavoda za opće stočarstvo koji ističe: “Ministarstvo poljoprivrede zapostavlja znanost”.
O industriji, znanosti i javnosti piše rubrika “(Pri)govor znanosti”, a da je referendum propitivanje volje građana pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda”. Rubrika “Naši razgovori” odgovara na pitanje što rade prepozit i penitencijar, o uvidu u obrambene mehanizme piše dr. Pavao Brajša u rubrici “Abeceda demokracije”, a za rubriku “Savjet katoličkoga liječnika” o paničnom poremećaju govori dr. Miroslav Herceg.
Uz brojna druga događanja iz crkvenog i društvenog života novine izvještavaju o proslavi sv. Marka Križevčanina, zaštitnika Bjelovarsko-križevačke biskupije, Kongresu azijskih katolika laika u Seoulu, molitvi za optužene i utamničene hrvatske generale u Zadru, 39. obiteljskoj ljetnoj školi u Zagrebu, (nad)biskupijskim susretima vjeroučitelja i podjeli mandata, susretu kardinala Bozanića s hrvatskom nogometnom reprezentacijom… Pozornost privlači i članak iz rubrike “Osvrti” naslovljen “Naši generali su osloboditelji, a ne zločinci” te članak o obitelji s jedanaestero djece koja zbog sve manje izgleda za preživljavanje razmišlja o iseljenju iz plodne Slavonije u Švedsku.
Ovaj broj obogaćuje i prilog “Mladi mladima” u kojoj mladi novinari Glasa Koncila pišu o lošem pristupu lošim stranama, o priklanjanju nekim destruktivnim skupinama ili razmišljanjima te sve zajedno pozivaju na “promjenu paradigme”: na pozitivno razmišljanje usklađeno s Božjim pozivom čovjeku da stvara i gradi, potiče i oplemenjuje: i sebe, i druge, i svijet oko sebe.