Zagreb, (IKA) – O pojmu “Jugosfera”, koji je prije godinu dana lansirao britanski novinar Tim Judah, a čiji je tekst pod naslovom “Oprostite za Jugosferu” objavio tjednik Globus u svom tiskanom izdanju 13. kolovoza, odnosno u internetskom izdanju 16. kolovoza, u komentaru novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 29. kolovoza) piše urednik Ivan Miklenić. Navodeći Judahove riječi o brojnim, prema njegovu mišljenju “jugosferičnim” pojavama, komentator uočava da se “padom komunističkih režima raspalo više saveznih i višenarodnih država kao što su Čehoslovačka i Sovjetski Savez, no danas ni jedan britanski novinar ne piše o čehoslovačkoj sferi ili o sovjetskoj sferi, premda je Rusija inicirala savez bivših država Sovjetskoga Saveza bez baltičkih zemalja”. No “sasvim je očito da arhitektima jugoslavenske države, kako one prve tako i one druge, bez obzira na povijesni fijasko toga projekta, prolivenu ljudsku krv, razaranja i trpljenja, taj projekt ne izlazi iz glave već za njih ostaje aktualan te ga perfidnim sredstvima svakako žele što je moguće prije ponovno ostvariti, nimalo ne mareći što je to protiv volje velikih većina barem nekih naroda”, ističe komentator te dodaje: “Premda je svima jasno da novac, kapital, investicija nemaju nacionalnu boju, no kad se to uklapa u projekt, onda to postaje ‘jugosferični’ element, premda u stvarnosti to nema nikakve veze s tzv. ‘Jugosferom’ kao što nema veze s nikakvim ‘sferama’ širenje drugih trgovačkih lanaca po raznim državama.” Navodeći tvrdnje britanskog novinara da je već došlo do “točke preokreta” te da se novo povezivanje neće moći zaustaviti, komentator između ostalog ističe: “Očito je riječ o rafiniranom programatskom uratku sa sasvim jasnim ciljem pospješivanja ponovnoga povezivanja u još uvijek javnosti nepoznati oblik zajedništva na koji su morali reagirati svi državotvorni političari, no javnost nije doznala ni za koju relevantnu, primjerenu reakciju, pa se još jednom pokazalo da je hrvatska samosvijest i državotvornost pogažena u korist sluganstva”.
Uz nedavnu poruku hrvatskoga predsjednika o kapi partizanki povijesna stranica donosi prvi dio feljtona novinara Tomislava Vukovića pod naslovom “Udruženi zločinački pothvat u Srbu”, feljton dr. Vladimira Lončarevića “Katolički oblikovatelji kulture” u ovome broju prikazuje Antu Petravića. Dr. Antoniette Kaić-Rak, voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj, gošća je rubrike “Intervju” za koju poručuje: “Umjerenošću u jelu i piću protiv suvremenih bolesti”, a teološki osvrt s “nekoliko crtica o šutljivomu Bogu i svetoj šutnji” piše dr. Ivica Raguž. Novine donose i pismo biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine povodom proslave 600. obljetnice posebnog štovanja Krvi Kristove u Ludbregu te vijest o oproštaju od tri redovnice Družbe služavki Malog Isusa koje su poginule u prometnoj nesreći u mjestu Donji Kladari kao i apel Hrvatskoga Caritasa i Požeške biskupije za pomoć unesrećenim Pakistancima. U naslovnoj temi Glas Koncila izvještava o katehetskoj ljetnoj školi za vjeroučitelje srednjih škola o temi “roditelji i njihova suodgovornost u odgojno-obrazovnom sustavu kroz prizmu vjeronauka u školi”. Tko i zašto koči razvoj ribnjačarstva u Hrvatskoj, gdje se 1990. proizvodili 17 tisuća tona, a sada jedva 5 tisuća tona istražuje novinar Vlado Čutura. Rubrika “Reportaža” predstavlja župu Sveti Ilija u Varaždinskoj biskupiji, a rubrika “Mladi mladima” donosi tekstove mladih novinara Glasa Koncila pod zajedničkim naslovom “Torbice, remeni, broševi – a gdje sam tu ja?”
O znanosti na ispitu europske javnosti govori rubrika “(Pri)govor znanosti”, pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” piše o smanjenju povlaštenih mirovina za deset posto, a rubrika “Naši razgovori” odgovara na pitanje zašto neki prigovaraju Neokatekumenskom putu. O tri oblika demokracije piše dr. Pavao Brajša u rubrici “Abeceda demokracije”, a za rubriku “Savjet katoličkoga liječnika” o sindromu suhog oka govori oftalmolog dr. Romano Vrabec.