Zagreb, (IKA) – Ljudi i fenomeni u suvremenoj crkvenoj i društvenoj zbilji zajednički su nazivnik novoga broja tjednika Glas Koncila od nedjelje 27. lipnja. Tako, ako se krene od ljudi, već na naslovnoj stranici dominira fotografija jedanaestorice mladomisnika kojima je sakrament sv. reda u zagrebačkoj katedrali u subotu 19. lipnja podijelio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Tjednik izvještava da je Bjelovarsko-križevačka nadbiskupija, sedam dana ranije na prvome povijesnom svećeničkom ređenju, također dobila četvoricu novih svećenika koje je zaredio mjesni biskup Vjekoslav Huzjak. Ponovno, ususret ređenju, ali ovoga puta novoga pomoćnoga zagrebačkog biskupa Mije Gorskoga, novinar Glasa Koncila Darko Grden bio je u Mihovljanu, župi u kojoj je rasla obitelj novoga pastira, donijevši iscrpnu reportažu iz toga mjesta i iz susreta s članovima obitelji, zaključivši da se iz molitve i čestitosti rodilo svećeničko zvanje.
Dragocjen sugovornik, ne samo kad je riječ o katoličkim sveučilištima o kojima je itekako mjerodavan govoriti, bio je u rubrici intervju dr. Ian Ker, svećenik, teolog s Oxforda, izvrstan poznavatelj kardinala Johna Henryja Newmana kojega bi papa Benedikt XVI. na svojemu rujanskom pastirskom pohodu Engleskoj trebao proglasiti blaženim. Dr. Ker u razgovoru ne samo da predstavlja toga iznimnog katoličkog sina, “pionira teoloških strujanja koja su dovela do II. vatikanskog koncila”, već otkriva i neke specifičnosti Crkve u Engleskoj koja u svojim maticama bilježi sve više konvertita na katoličku vjeru, kao što je to bio slučaj i s bivšim premijerom Tonyjem Blairom.
Novi broj Glasa Koncila predstavlja dva vjernička svjedočanstva, iz dva potpuno različita hrvatska kraja, ali iz vrlo sličnih “miljea”. Tako je u središtu pozornosti rubrike “Vjernici laici aktivni u Crkvi” župna pastoralna vijećnica iz župe Presvetoga Trojstva u Slunju Ankica Pavlešić, koja u službi patronažne medicinske sestre ostvaruje i svoje vjerničko poslanje zaključujući da “svaki vjernik laik može učiniti mnogo više za našu Katoličku Crkvu koristeći svoje sposobnosti i vještine profesionalne, radne, rekreativne, a ne da samo pasivno promatra i druge kritizira.” Iz Istre, pak, u rubrici “Susret” sugovornik je, također zdravstvenoga područja, voditelj Djelatnosti otorinolaringologije u pulskoj Općoj bolnici prim. mr. Ivica Pavičić-Donkić koji je nedavno dobio nagradu Grada Pule “za višegodišnji predani rad u zdravstvu, čime je dao značajan doprinos razvitku i ugledu grada Pule”.
Kad je riječ o hrvatskim fenomenima, glavni urednik Glasa Koncila u komentaru se suočio s ustavnim promjenama, koje su donesene “iznenada, nevjerojatnom brzinom”. Komentator se posebno osvrnuo na novodonesenu Glavu VII. u hrvatskom Ustavu, koja se odnosi na prihvaćanje uvjeta da Hrvatska može pristupiti u punopravno članstvo Europske unije. Iza uopćene pravne formulacije, primjećuje glavni urednik, krije se sadržaj potpuno nepoznat prosječnom hrvatskom građaninu što “svakako označuje odricanje Republike Hrvatske od dijela svoga suvereniteta. Je li obrazloženje za prihvaćanje takve pravne formulacije da su takvu formulaciju prihvatile npr. i Njemačka i Francuska dostatno ili bi ipak trebalo hrvatskoj javnosti reći o čemu su pritom točno radi – ostaje otvoreno pitanje.” Komentator je zaključio da su “prihvaćene ustavne promjene očito vjerna slika političkoga raspoloženja i političkih interesa tzv. političkih elita koje su i ustavne promjene iskoristile samo dijelom za opće dobro čitave hrvatske nacije, a dijelom za promicanje svojih stranačkih interesa.”
Na razini je poražavajućeg fenomena i najava iz Europske Unije, koja bi sredinom srpnja mogla donijeti zakon koji bi trebao spriječiti “europsku paralizu” i otpor prema GMO-u i otvoriti europska polja za slobodnu sjetvu GM-sjemenom.
U novopokrenutoj rubrici “Katolički oblikovatelji kulture” dr. Vladimir Lončarević predstavio je Kostu pl. Vojnovića (1832.-1903.), kneza Užičkoga, prvoga Hrvata kojega je papa Lav XIII. odlikovao redom sv. Grgura Velikoga, i križem reda Pija IX. Tomislav Vuković u novome povijesnom feljtonu otkriva zabranjeni poslijeratni tekst kipara Ivana Meštrovića.