Zagreb, (IKA) – “Da je svećenička godina imala biti proslava našeg osobnog ljudskog dosega, ti bi je događaji uništili. No za nas se radilo o nečem upravo suprotnom, da budemo zahvalni za Božji dar, dar koji se skriva u ‘glinenim posudama’ i koji uvijek iznova, kroz svu ljudsku slabost, konkretizira u ovome svijetu njegovu ljubav. Tako ono što se dogodilo smatramo zadaćom pročišćenja, zadaćom koja nas prati u budućnost i koja nas još više nuka da prepoznamo i ljubimo taj veliki Božji dar.” – stoji u naslovnoj temi novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 20. lipnja) posvećenoj misi i susretu s Papom u Vatikanu na hodočašću 15.000 svećenika kojim je završila Svećenička godina, a tjednik donosi i prikaz s hodočašća stotinjak hrvatskih svećenika. Od ostalih događanja ističe se proglašenje biskupa Čekade “pravednikom među narodima”, predavanje dr. Nevena Šimca u Zadru o zaštiti mora i razgraničenju, beatifikacija mladog mučenika Alojzija Grozdea u Celju, okrugli stol “Katolička Crkva i europske integracije” u Zagrebu, treći Tjedan kršćanske kulture u Osijeku, priopćenje Komisije biskupskih konferencija Europske unije glede spornih smjernica o zaštiti životinja.
Potaknut reakcijama na presudu Vrhovnog suda u slučaju Pešorda-Matvejević, odnosno riječima predsjednika toga suda (“sucima se oduzima pravo da sude po zakonu”) urednik Ivan Miklenić u komentaru piše o sektaškom ponašanju u Hrvatskoj. Riječi predsjednika toga suda, piše komentator, treba razumjeti kao alarm da postoje ponašanja koja treba shvatiti šire, izvan samog sudstva, tj. da se dovodi u pitanje funkcioniranje samih elementarnih sustava, a reakcija na koju je reagirao pokazuje neutaženu glad za povlasticama, za nedodirljivošću pojedinaca i skupina iz ideološko-političkih krugova. “Taj slučaj otkriva, dakle, da u današnjem hrvatskom društvu postoje krugovi koji su nedodirljivi, iznad svakoga zakona, osobito ako im ne ide u prilog, i koji su spremni svoje interese štititi dovođenjem u pitanje i samoga postupanja po zakonu. Reakcija na presudu Vrhovnoga suda iznimno je zoran primjer sektaškoga ponašanja koje dovodi u pitanje ne samo jednakost hrvatskih građana nego i funkcioniranje cjelokupnoga ustavno-pravnoga sustava u Hrvatskoj”, piše komentator te dodaje da “u suvremenome hrvatskom društvu postoje takva ponašanja određenih krugova da su oni spremni svoje interese ispuniti ne vodeći brigu ni o kršenju pozitivnih zakonskih propisa ni o ustavnopravnom poretku, a još manje o ikakvim objektivnim vrijednostima, etičkim načelima i općemu dobru”. Takvi krugovi, ističe komentator, žarišta su sektaškog mentaliteta, a “posebno je tragično što takvo sektaško ponašanje skrivenih moćnika onemogućuje stvarno sposobne, kompetentne i slobodne ljude da preuzimanjem veće odgovornosti u društvu ili u državnom aparatu omoguće razvitak demokracije i zakonitosti odnosno ostvarivanje cjelokupnoga boljitka te da onemoguće postojeće negativnosti, kao što su klijentelizam, korupcija i ideološko-politička prostitucija. Stoga u današnjoj Hrvatskoj svatko dobronamjeran treba svim demokratskim sredstvima promicati poštivanje jednakosti svih građana, poštivanje svih zakona i cjelokupnoga ustavnopravnoga poretka te uporno davati svoj doprinos nužnoj demokratizaciji hrvatskoga društva.”, piše između ostaloga u komentaru.
Mr. Zorislav Kaleb, sudac Općinskoga kaznenog suda u Zagrebu i viši predavač Visoke škole tržišnih komunikacija, gost je rubrike “Intervju” za koju govori o prilagodbi hrvatskoga pravosuđa propisima EU-a te o raspravi o ustavnim promjenama koje djelomice obuhvaćaju i pravosuđe pa tako odgovara na pitanja koliko u Hrvatskoj funkcionira trodioba vlasti, ima li u odvjetništvu primjesa politike i ideologije, što se radi da bi se ubrzalo rješavanje starih predmeta, jesu li suci dovoljno plaćeni, koliko ima političke volje kad je u pitanju rješavanje predmeta gospodarskog kriminala…
Anton Tamarut u “Teološkom osvrtu” promišlja o tome zašto su danas redovnice potrebne Crkvi i svijetu, a rubrika “Reportaža” predstavlja župu Blato na Cetini u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji.
Ovaj broj donosi i rubriku “Mladi mladima” naslovljenu “Kriza ne priječi potpunu i zaigranu radost” te članak o deficitarnim zanimanjima, a povodom Svećeničke godine prikazan je Ljubomir Vuković, glazbenik i župnik u Gajnicama u Zagrebu.
“Strašno je što današnji neki ‘vodeći’ povjesničari (npr. Slavko i dr. Ivo Goldstein, dr. Neven Budak, dr. Tvrtko Jakovina, Snježana Koren, mr. Magdalena Najbar-Agičić i drugi) uopće ne reagiraju na krivotvorine i neistine u tekstovima njima ideološki bliskih autora. Takvo očito i jadno toleriranje sumrak je današnje hrvatske historiografije” – stoji u povijesnom feljtonu naslovljenom “Partizanka Mara na kamenu studencu…” pisanom povodom medijskog sučeljavanja Snježane Banović, kazališne redateljice i Jakova Sedlara, hrvatskog redatelja na kojega se prof. Banović obrušila zbog prikazivanja njegova dokumentarnog filma “Pravednik Stepinac” na međunarodnom Židovskom filmskom festivalu, koji je održan od 23. do 29. svibnja u Zagrebu.
Osim toga, novine donose uvod u novi feljton “Katolički oblikovatelji kulture” koji želi personalno-biografskim pristupom baciti svjetlo na niz pregalaca, poznatih, manje poznatih ili gotovo nepoznatih, te makar skromno pridonijeti da oni budu više (re)integrirani u hrvatsku kulturnu baštinu prve polovice 20. stoljeća.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” piše o kultu medicine, dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” prikazuje Judinu poslanicu, pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” govori o reformama koje idu protiv razuma, a četiri oblika demokratskog ponašanja tema su rubrike “Abeceda demokracije” dr. Pavla Brajše.