Zagreb, (IKA) – O kontroverznim postupanjima vezanima uz Arbitražni sporazum, koja su uoči slovenskog referenduma dospjela u javnost u Hrvatskoj, u komentaru novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 6. lipnja) piše urednik Ivan Miklenić. Pritom navodi podatak, objavljen u riječkom Novom listu od 26. svibnja, o razgovoru državnog tajnika s britanskim veleposlanicima u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji koji su predložili da se predsjednik Srbije Boris Tadić angažira u promicanju Sporazuma o arbitraži te naveli kako poboljšati odnose između Hrvatske i Slovenije. Nakon objave te informacije Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija pokrenulo je istragu radi utvrđivanja odgovornosti za neovlašteno odavanje podataka. “Sama činjenica da je dio razgovora državnog tajnika s britanskim diplomatima dospio u javnost, bez svake sumnje kompromitira to ministarstvo, a time i Hrvatsku, u diplomatskim i međunarodnim okvirima, a istodobno razotkriva i neobična ponašanja u međunarodnoj diplomaciji”, uočava komentator te dodaje da se time otkriva ne samo da Britanija ima sasvim određene interese na ovim prostorima (što je njezino pravo) ali i da hrvatska politika mora znati štititi svoje interese a ne sluganski tolerirati vanjsko miješanje u svoju politiku. “Kad je riječ o Arbitražnom sporazumu sa Slovenijom, hrvatska je politika pokazala upravo krajnji sluganski mentalitet u času kad je uz njezin pristanak rješavanje međudržavnog razgraničenja s međunarodno-pravnog premješteno na političko područje”. Osim toga, komentator piše o neetičnom neistinitom informiranju javnosti navodeći: “Do koje mjere može ići bezočnost hrvatske politike prema vlastitim građanima očitovalo se – kako je objavljeno u TV dnevniku u subotu 29. svibnja – da ni Švedska, kao predsjedateljica EU-a, ni SAD nikada nisu dobili nikakvu dodatnu zajedničku izjavu Hrvatske i Slovenije uz Sporazum o arbitraži, a hrvatskoj je javnosti u studenome 2009. predočeno da je u zajedničkoj izjavi rečeno doslovno: ‘Ništa u Sporazumu o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije neće se smatrati kao pristanak Hrvatske na zahtjev Slovenije za teritorijalnim kontaktom s otvorenim morem.'” – stoji, između ostalog u komentaru.
Kako iskazati dostojanstveni i civilizacijski pijetet žrtvama komunističkog režima koje su nepravedno osuđene i kojima sve do danas nije javno očitovan minimum poštovanja u članku pod naslovom “(Po)ratne žrtve i prikrivena grobišta” piše Mile Bogović. U njemu, između ostalog, stoji: “Čini mi se potrebnim da se na jednom mjestu izgradi ‘svehrvatski grob’ (npr. Krbava, pokraj crkve Hrvatskih mučenika, ili negdje drugdje, ako postoji bolje mjesto s više takve simbolike) u koji bi bile položene sve kosti iz raznih grobišta i jama gdje su stradalnici, nedolično ljudima, bačeni da im se zatre ime i trag”.
Povijesni feljton donosi najvažnije zaključke doktorske disertacije njemačkog Hrvata Tvrtka Patricija Sojčića “‘Rješenje hrvatskog pitanja od 1939. do 1945. – kalkulacije i iluzije”, a rubrika “Mladi mladima” piše kako oproštenjem pobijediti osvetoljubivost.
Rubrika “Reportaža” prikazuje župu Uznesenja BDM u Stankovcima u Šibenskoj biskupiji, a rubrika “Intervju” donosi razgovor s dr. Ivicom Kisićem iz Zavoda za opću proizvodnju bilja pri Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u kojoj odgovara na pitanja prati li hrvatska poljoprivreda hrvatski turizam, kakav je odnos domaćih i uvoznih artikala na policama trgovačkih lanaca, ima li Hrvatska kvalitetan poljoprivredni proizvod kako bi mogla parirati uvozu, postoji li zaštita hrvatskih proizvoda i što je s pokretanjem proizvodnje, zašto su pretpristupni fondovi u poljoprivredi neiskorišteni, kakve su mogućnosti hrvatskog turizma, koliko država ulaže u promociju autohtonoga hrvatskog proizvoda i promociju turizma….
“Mnogi su diljem Europe i SAD-a žestoko napali Papu, neodmjereno i tendenciozno, dokazujući da je pismo irskim vjernicima nedovoljan i zamagljujući odgovor na seksualna zlostavljanja koja su pretrpjeli mladi ljudi. Dogodio se je zapravo jedan orkestriran, snažan i prljav nalet, izvan ali, nažalost, i unutar (!) Crkve” – stoji u “Teološkom osvrtu” koji uz Papino pismo Crkvi u Irskoj piše Krešimir Cerovac.
Povodom Svećeničke godine predstavljen je svećenik Krčke biskupije mons. Anton Valković, rubrika “Susret” donosi razgovor s Goranom Jerkovićem, voditeljem Komornog zbora “Ivan Filipović”, a novine donose i razgovor s hrvatskom obitelji Barač iz Zenice.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” piše o temi ateizma o kojoj se govorilo na Teološkom četvrtku, dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” prikazuje Jakovljevu poslanicu, a pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” ističe da pravo na rad ima prednost pred pravom na mirovinu.
O nedemokratskim sjenama piše dr. Pavao Brajša u rubrici “Abeceda demokracije”, dok je Wilsonova bolest tema rubrike “O invaliditetu osobno” koju piše profesor rehabilitator Slađan Livnjak.
Proslava zaštitnice grada Zagreba, Majke Božje od Kamenitih vrata, naslovna je vijest Glasa Koncila, a novine uz to donose priopćenje s 12. zajedničkog zasjedanja HBK-a i BKBiH-a u Bijelom Polju, izjavu Komisije “Pravda i mir” Slovenske biskupske konferencije o graničnom pitanju i dobrosusjedskim odnosima, okrugli stol o 125. obljetnici rođenja dr. Stjepana Zimermanna u Zagrebu, Dane sjećanja na žrtve komunističkih zločina u zagrebačkim Gračanima, zasjedanje Europskog vijeća bračnih susreta u Mariji Bistrici, 52. međunarodno vojničko hodočašće u Lurd.
U novome broju Glasa Koncila nalazi se i mjesečni magazin “Prilika” s naslovnom temom “Južnoafrička republika: Crkva na lopti” te drugim zanimljivostima iz ekonomije, politike, psihologije, sporta, ekologije.