Zagreb, (IKA) – “Problem hrvatskoga zdravstvenoga sustava primarno je koncepcijski, a tek onda financijski” – stoji u članku novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 30. svibnja) koji povodom zdravstvene reforme piše Jadranka Pavić između ostaloga ističući: “U posljednjih šest godina trinaest puta je mijenjan zakon o zdravstvenom osiguranju, dakle dva puta godišnje, stoga dio ministrovih odluka koji je prihvatljiv neće imati rezultata ako se ne postigne dogovor na nacionalnoj razini. Pitanje zdravstva trebalo bi postati nadstranačko pitanje, a ne da sa svakom garniturom vlasti dolazi nova koja počinje ispočetka, dok ona prethodna istodobno ne snosi odgovornost za osiromašivanje naroda”.
Povijesni feljton u ovome broju posvećen je blajburškim žrtvama u žrvnju politikantstva i nemara. Donesena su dva dopisa iz 2009. g. predsjednici Vlade, kao supotpisnici slovensko-hrvatskog sporazuma o vojnim grobištima iz svibnja 2008. g., koje je napisao novinar Glasa Koncila Tomislav Vuković nakon što je bilo puno upita u redakciju jer je GK dobivši podatke iz Slovenije objavio imena 26 evidentiranih poslijeratnih žrtava ekshumiranih iz masovnog grobišta Konfin I. u Sloveniji. U dopisima se moli odgovor je li “osnovano zajedničko povjerenstvo koje bi se bavilo operativom, konkretno, između ostaloga, pomoći rodbini oko identifikacije i prijenosa posmrtnih ostataka u Hrvatsku” te “kome se rodbina žrtava može obratiti za obavijest”. Donesen je pismeni odgovor od 24. rujna 2009. kojim se novinara GK upućuje na Ministarstvo vanjskih poslova. Iz toga ministarstva došao je odgovor da je za to pitanje nadležno Ministarstvo obitelji. Nakon dva dopisa tome ministarstvu odgovor do danas nije stigao, a rodbina žrtava i dalje čeka.
O novom načinu glasovanja na parlamentarnim i predsjedničkim izborima hrvatskih građana koji žive u inozemstvu u komentaru piše urednik Ivan Miklenić. Pritom ističe da je najočitiji razlog zahtjeva za ograničavanjem njihova političkog utjecaja u tome što većinu glasova tih građana konstantno dobiva HDZ. Stoga je SDP “pribjegao nepopularnom, ucjenjivačkom ustavno-pravnom inženjeringu – da bi barem oslabio glavnog konkurenta, kad ga već, očito, ne može u toj izbornoj jedinici nadmašiti – umjesto političkom nadmetanju i političkom djelovanju kojim bi pridobio povjerenje i glasove hrvatskih građana u inozemstvu”. No, ističe komentator, možda je manje vidljiv glavni razlog zašto se “političke stranke lijevoga predznaka, kao i mnogi u HDZ-u, vrlo principijelno i sustavno protive jačem utjecaju hrvatskih građana iz inozemstva na politička, gospodarska i ukupna kretanja u Hrvatskoj, a to je doživljavanje hrvatskih građana u inozemstvu kao ‘neprijateljske hrvatske emigracije’, kako je hrvatsko iseljeništvo bilo službeno tretirano sve do pada komunizma”. Tako brojni političari u Hrvatskoj, koji nisu imali ništa protiv enormne pomoći koju je hrvatsko iseljeništvo pružilo u obrani Hrvatske, ne mogu dopustiti da bi u današnjoj Hrvatskoj igrali kakvu važniju ulogu hrvatski građani sa svojim demokratskim i poduzetničkim mentalitetom. “Stoga ne iznenađuje da je baš takav sadržaj dogovora predsjednika dviju političkih stranaka koje vode s obzirom na političku prošlost uglavnom ljudi iz istoga ideološko-političkoga miljea i da je taj sporazum naišao na osudu onih političkih snaga u Hrvatskoj koje se ne mire s komunističkim mentalitetom ni sa suptilnim oživljavanjem za Hrvate kao narod destruktivnih ideja za koje se smatralo da su prošlost” – stoji između ostalog u komentaru.
Uz Dan hrvatskih branitelja novine donose razgovor s braniteljem Josipom Josom Novačićem iz župe Lički Osik koji je prošao pakao srpskog logora 1991. O ulozi prometne psihologije u ozdravljenju prometa govori pročelnica Sekcije za prometnu psihologiju i dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva mr. Ljiljana Mikuš.
Crkva treba stvarati i nuditi ideje – ističe prof. Vittorio Sozzi, voditelj Nacionalne službe za Kulturni projekt Talijanske biskupske konferencije, koji za rubriku “Intervju” govori o tome što je Kulturni projekt te kako katolike i općenito ljude čije životne vrednote u pozadini imaju kršćansku sliku o svijetu od šutljive većine pretvoriti u kreativni subjekt koji ima što reći u javnoj raspravi.
Frano Prcela u “Teološkom osvrtu” završava promišljanje o pologu katoličkoga u hrvatskome identitetu, a rubrika “Reportaža” predstavlja župu Uznesenja BDM u Škabrnji.
Povodom Svećeničke godine prikazan je franjevac o. Marijan Karaula, pisac i novinar, rubrika “Vjernici laici aktivni u Crkvi” predstavlja djelatnike obiteljskoga apostolata Zrinku i Zlatka Gregova, dok rubrika “Susret” donosi razgovor s Majom Runje, koordinatoricom inicijative “Krug za trg”.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” piše o knjizi “Korupcija u hrvatskom zdravstvu”, dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” prikazuje Drugu Petrovu poslanicu, a pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” ističe da reforme trebaju biti sveobuhvatne.
O nedemokratskom ponašanju piše dr. Pavao Brajša u novoj rubrici “Abeceda demokracije”, dok je Parkinsonova bolest tema rubrike “O invaliditetu osobno” koju piše profesor rehabilitator Slađan Livnjak.
Uz završnicu državnog natjecanja iz vjeronauka Glas Koncila donosi pregled mnogih aktualnosti iz Hrvatske i svijeta kao što je osnivanje Fakulteta medicinskih sestara na području Sisačke biskupije, Drugi ekumenski crkveni dan u Münchenu, svečani pokop posmrtnih ostataka Nikole Kopernika u Poljskoj, proslava dana KBF-a u Splitu, akademija o sluzi Božjemu biskupu Josipu Langu u Zagrebu, svjedočenja o blaženom Alojziju Stepincu u Zadru.