Zagreb, (IKA) – U povodu Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 16. svibnja) donosi prigodnu poruku pape Benedikta XVI. te razgovor s dr. Danielom Arasom, profesorom na Papinskom sveučilištu Svetog Križa u Rimu, koji govori o komuniciranju Crkve novim tehnologijama pa tako čitateljima prenosi rezultate istraživanja o korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologija među svećenicima, odgovara na pitanja treba li više radnih mjesta na području novih tehnologija u Crkvi, je li potrebno na katoličkim bogoslovnim fakultetima osnovati odjele za edukaciju u području medija, što od crkvenih medija očekuju vjernici, a što novinari, trebaju li se crkveni (internetski) mediji natjecati sa sekularnima i slično.
Urednik Ivan Miklenić promišlja o suvremenom svijetu medija – golemoj “industriji” koja nema strogo definirane i obvezujuće ni etičke standarde ni standardne kvalitete zbog čega mnogima nanosi goleme i nepopravljive štete, a da za to nitko nikada ne odgovara. Ta činjenica otkriva da mediji imaju iznimne mogućnosti za najrazličitije zloporabe, manipulacije, ispiranja mozga, eksperimente i slično, primjećuje komentator, dodajući da suvremene medijske dogme bez imalo poštovanja prema ikome dovode u pitanje čak onu najelementarniju zdravorazumsku logiku i to osobito kada je riječ o najbitnijim pitanjima života. Pritom nije riječ o stavu pojedinca, skupine ili čak određenog medija, već je riječ o glavnoj struji javnoga mnijenja (tzv. mainstream) koja se pokazuje u gotovo svim sredstvima društvenog priopćavanja, piše komentator. Takve su kampanje temeljito smišljene i orkestrirane, sa sasvim konkretnim, najčešće financijskim interesima određenih centara moći, a dobar primjer jest medijska kampanja o tzv. “svinjskoj gripi”. Svjetonazorski gledano, u stavovima te glavne struje javnoga mnijenja dominiraju suvremene dogme evolucionističke ideologije čija je srž “vjera u napredak odnosno naprednjaštvo, stav da su svi divlji, pohotni, sebični porivi ljudi savršeno normalni, naravni i napredni, da ne postoji ni dobro ni zlo; čovjek je najrazvijenija životinja (majmun) te ne može biti ni grijeha ni krivnje, a pravila minimalno obvezatnog ponašanja i djelovanja određuju se isključivo pozitivnim propisima (zakonima)”, navodi komentator dodajući da su iz takve doktrine nastale suvremene dogme: “čovjek postaje tek s rađanjem, pa postoji tzv. pravo na pobačaj; spolnost ima smisao u užitku – pa postoji tzv. pravo na seksualno oslobođenje; obitelj utemeljena na braku muškarca i žene je zastarjela institucija, mladi, ako već žele, trebaju što kasnije stvarati svoju obitelj a obiteljski status treba priznati istospolnim parovima i omogućiti im posvajanje djece ili dolaženje do djece upotrebom dijelova organa trećih osoba; ako se nešto ne može ostvariti naravnim putem (npr. začeće djeteta), onda moraju biti dopuštene sve druge mogućnosti samo da se postigne cilj; politička korektnost – ne tolerira se iznošenje istine o skrivenim interesima velikih centra moći niti o tim centrima moći; ljudska prava – pozitivan i nuždan aspekt zaštite suvremene ljudske osobe zlorabi se kao političko i ideološko oružje; multikulturalizam nameće se na štetu autentičnih kultura…”, ističe komentator dodajući da su one u sukobu sa zdravim razumom, naravnim ćudorednim zakonom, kršćanstvom i institucijom Katoličke Crkve jer su oni jedina zapreka interesima različitih centara moći na svim razinama – stoji između ostalog u komentaru.
U rubrici “Susret” predstavljen je Matej Mamić, nekadašnji hrvatski košarkaški reprezentativac, rubrika “Vjernici laici aktivni u Crkvi” prikazuje Daniela Voriha, animatora u pastoralu mladih iz župe Kraljice svete krunice u Zagrebu te aktivnog člana Zajednice Mir i riječ, a novine donose i razgovor s fra Berislavom Ostojićem, direktorom osnovne škole u Argentini, koji je nedavno boravio u Hrvatskoj.
Frano Prcela u “Teološkom osvrtu” nastavlja s promišljanjem o pologu katoličkoga u hrvatskome identitetu, a povodom Svećeničke godine prikazan je prevoditelj i pisac Božidar Medvid, svećenik Hvarske biskupije.
Povijesni feljton u ovome broju donosi prvi dio životopisa jednog od najvećih hrvatskih intelektualca 18. st., dominikanca o. Ivana Dominika Stratika, koji je dugi niz godina bio zaboravljen i nepoznat hrvatskoj (znanstvenoj) javnosti te prikazuje njegovo iznimno plodonosno i raznovrsno djelo.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” piše o super korovima, dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” nastavlja s prikazom Poslanice Hebrejima, a pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” piše o obiteljskim mirovinama udovaca.
“Nije se lako demokratski ponašati” naslov je nove rubrike dr. Pavla Brajše “Abeceda demokracije”, dok su refleksi tema rubrike “O invaliditetu osobno” koju piše profesor rehabilitator Slađan Livnjak.
Uz opširan prikaz 6. susreta hrvatske katoličke mladeži u Zadru od mnogih događaja u Hrvatskoj i svijetu ističe se svečana proslava sv. Dujma u Splitu, predstavljanje Tiskovnog ureda i internetskog portala Zagrebačke nadbiskupije, objavljivanje “Proglasa za proročku Crkvu” u Njemačkoj, okrugli stol “Mirovne inicijative majka 1991. godine” u Zagrebu, svečanosti biskupskog preuzimanja konkatedrale u Križevcima, komemorativni skup u čast žrtava Bleiburga i križnih putova, okrugli stol o transplantacijskoj medicini u Puli, simpozij o svećeništvu s međunarodnim sudjelovanjem u Đakovu, svjedočenje majke i brata legendarnoga vukovarskoga generala Blage Zadre.