Istina je prava novost.

Novi broj Glasa Koncila

Uz izvještaj o proslavi operacije "Bljesak" na portalu Večernjeg lista "oglasili su se i neki čitatelji koji svojim stavovima izazivaju mržnju i šire laži o genocidnosti Hrvata, a administratori i uredništvo to uredno puštaju pa se nameću pitanja: Je li to slučajno i u kojoj bi se još državi na svijetu tako nešto toleriralo?"

Zagreb, (IKA) – Imenovanje mons. Mije Gorskog, kanonika Prvostolnog kaptola zagrebačkog i ravnatelja Nadbiskupijske ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika, novim pomoćnim biskupom zagrebačkim naslovna je tema novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 9. svibnja).
U komentaru urednik Ivan Miklenić upozorava na potencijalne zamke i opasnosti za opstanak samostalne i suverene Republike Hrvatske, odnosno na bauk “treće Jugoslavije”. Između brojnih pokazatelja koji na to upućuju komentator navodi mogućnost da manjina odluči o sudbini Hrvatske što bi se dogodilo ako se prihvati predložena promjena članka 141. Ustava. O pogubnosti te promjene govori činjenica da bi “Ustav dopuštao da neku bitnu odluku, npr. udruživanje u neku treću krnju Jugoslaviju ili nekakvu sada nedefiniranu regionalnu državnu tvorevinu, može nametnuti 25 posto birača plus jedan glas”. Drugi je pokazatelj činjenica da je u Uredu predsjednika angažiran savjetnik kojega je “Globus” nazvao “ideologom treće Jugoslavije”, a koji je autor stajališta potpuno neprihvatljivih s aspekta opstanka samostalne RH. Premda taj savjetnik ima pravo na svoje stavove, on ne može biti u državnoj strukturi da bi, u biti, radio protiv onih koji ga plaćaju pa se nameće pitanje: “Ne pripremaju li tajno takvi stavovi hrvatsku državnu politiku za kakvu ‘treću Jugoslaviju’?” Sljedeći je pokazatelj, ne manje bezazlen, učestalo govorenje o povlačenju tužbe na Međunarodnom sudu pravde protiv Srbije za genocid počinjen za vrijeme srpske agresije na Hrvatsku. “Upravo prepuštanje toga spora kvalificiranom Međunarodnom sudu pravde oslobađa oba državna vodstva za razvijanje što boljih susjedskih odnosa i suradnje na brojnim područjima, a što istodobno isključuje svako nenaravno ili nametnuto povezivanje pri kojem bi opet morala biti žrtvovana ne samo istina i pravda nego i sloboda” – smatra komentator navodeći i sljedeći pokazatelj. Naime, uz izvještaj o proslavi operacije “Bljesak” na portalu Večernjeg lista “oglasili su se i neki čitatelji koji svojim stavovima izazivaju mržnju i šire laži o genocidnosti Hrvata, a administratori i uredništvo to uredno puštaju pa se nameću pitanja: Je li to slučajno i u kojoj bi se još državi na svijetu tako nešto toleriralo?”. Osim toga, u nastojanja da se Hrvatsku gurne u neku novu tvorevinu ubraja se i lobiranje nekih da na referendumu Slovenci glasaju protiv arbitražnog sporazuma s Hrvatskom čime bi se Hrvatsku udaljilo od EU – stoji između ostalog u komentaru.
Prof dr. Sanda Ham, voditeljica Katedre za suvremeni hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Osijeku, gošća je rubrike “Intervju” za koju govori u kakvom je položaju hrvatski jezik, koliko je određen i zakonski zaštićen te o tome što hrvatski jezik očekuje u EU-u. Između ostaloga kaže: “Zaboravilo se da je prije dvadesetak godina davanje prednosti tuđicama značilo zatiranje hrvatskoga jezika. Nema više političke prisile koja nam oduzima hrvatske posebnosti, a mi još ne razumijemo da primanje tuđica znači zatiranje hrvatskih jezičnih posebnosti a ne jezično bogatstvo i jezično slobodoumlje i da je važnije govoriti tako da te svi Hrvati razumiju, a ne da te cijeli svijet razumije. Ustrajnost na vrednotama hrvatskoga jezika i dalje etiketiramo politički i to kao nešto nepoželjno i loše, a široki stav prema tuđicama kao liberalizam i političku korektnost”.
U rubrici “Iz života hrvatskih katolika izvan Hrvatske” predstavljena je župa Rođenja sv. Ivana Krstitelja u Smederevu, pedesetak kilometara udaljenom od Beograda, a za rubriku “Reportaža” župa Presvetog Trojstva u Otočcu.
Frano Prcela u “Teološkom osvrtu” piše o pologu katoličkoga u hrvatskome identitetu, a povodom Svećeničke godine prikazan je umirovljeni župnik i nekadašnji ravnatelj šibenskog Caritasa Slavko Mikelin.
Povijesni feljton u ovome broju donosi svjedočanstva Slovenaca i Hrvata o poslijeratnom ubijanju zarobljenih hrvatskih vojnika i civila na području slovenske općine Bistrica ob Sotli i okolici, gdje se nalazi 12 masovnih grobišta s oko 5000 žrtava. U novom broju Glasa Koncila nalazi se i rubrika “Mladi mladima” koja piše kako radom ostvariti sebe.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” piše o opasnostima nanosrebra koje se nalazi u sve više proizvoda (kozmetici, odjeći, madracima…), dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” prikazuje Poslanicu Hebrejima, a pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” piše o nejednakostima na području rada, mirovina i zapošljavanja.
“Početi moramo od sebe” naslov je nove rubrike dr. Pavla Brajše “Abeceda demokracije”, dok su fobije tema rubrike “O invaliditetu osobno” koju piše profesor rehabilitator Slađan Livnjak.
I ovaj broj Glasa Koncila donosi pregled mnogih događaja u Hrvatskoj i svijetu kao što su poruka Odbora HBK za pastoral turizma za Nedjelju turizma, predstavljanje nove izjave Komisije “Iustitia et pax”, pohod pape Benedikta XVI. mjesnoj Crkvi i Torinskome platnu, VIII. europski kongres o selilaštvu koji je u organizaciji Vijeća europskih biskupskih konferencija održan u Španjolskoj, spomen na 19. obljetnicu pogibije 12 hrvatskih redarstvenika u Borovu Selu, misno slavlje prigodom 15. obljetnice “Bljeska”, hodočašće sportaša Zagrebačke nadbiskupije Majci Božjoj Bistričkoj, znanstveni skup o štovanju BDM u Gospićko-senjskoj biskupiji.