Novi broj Glasa Koncila
Novi broj Glasa Koncila
Zagreb (IKA )
Cjelovitu i objektivnu istinu o odnosu Hrvatske prema BiH zamagljuju političke dogme i mitovi koje većina medija u Hrvatskoj, posve nekritički i pristrano, trajno popularizira, a dio su puno šireg nastojanja da se izjednače agresor i žrtve, piše komentator
Zagreb, (IKA) – Nacionalno hodočašće hrvatskih svećenika u Zagreb o 50. obljetnici smrti bl. Alojzija Stepinca, a u sklopu proslave Svećeničke godine naslovna je tema novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 25. travnja). “Na susretu hrvatskih prezbitera najsjajnija je bila jednostavnost. Svećenici su se sastali, molili i slavili misu, potvrđujući zajedništvo svećeništva i redovništva te odanost sveopćoj Crkvi, a posebno, kako se čulo, Svetome Ocu, ‘osobito u trenucima kušnje u kojima se na dosad neviđen način napadima obrušava na Petrova nasljednika’. Za razliku od uobičajenih hodočašća, kad glavninu sudionika čini Božji narod, ovo svećeničko hodočašće suočilo je prezbitere isključivo jedne s drugima te ih je suočilo i s ljepotom, ali i odgovornošću njihova poziva” – piše u prikazu hodočašća novinar Branimir Stanić.
O pitanju odnosa Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u ranim devedesetim godinama koje je inicirao predsjednik RH svojim govorom u parlamentu BiH u srijedu 14. travnja u komentaru piše urednik Ivan Miklenić. Navodeći predsjednikove riječi kojima je izrazio žaljenje za počinjeno zlo zalažući se za oprost i pomirenje, komentator ističe da pravo opraštanje i pomirenje ne isključuje objektivnu istinu o svemu što se dogodilo, ali ni odgovornost onih koji su zaista odgovorni za počinjeno zlo, jer ne postoje zločinački narodi kao takvi te dodaje: “Svatko – a osobito odgovorni političari – tko na častan način pridonosi opraštanju i pomirenju među pripadnicima nedavno sukobljenih naroda ostvaruje plemenita djela čovječnosti i zadužuje buduće naraštaje”. Komentator podsjeća i da su gestu odavanja počasti žrtvama iz Ahmića i Križančeva Sela pozdravili svi relevantni politički faktori u Hrvatskoj, uključujući i Predsjedništvo HDZ-a koje je s tim u vezi izjavilo da je poklon žrtvama u Ahmićima i Križančevu Selu pozitivan korak u promicanju kulture dijaloga, pravednosti i mira. No taj stav, osim rijetkih iznimaka, mediji nisu prenijeli javnosti, a “svojim interpretacijama kontroverznih predsjednikovih riječi uvelike su pridonijeli novoj verbalnoj podjeli na hrvatskoj političkoj sceni glede odnosa Hrvatske prema Bosni i Hercegovini u devedesetim godinama”. Osim toga, cjelovitu i objektivnu istinu o odnosu Hrvatske prema BiH zamagljuju političke dogme i mitovi koje većina medija u Hrvatskoj, posve nekritički i pristrano, trajno popularizira, a dio su puno šireg nastojanja da se izjednače agresor i žrtve, piše komentator ističući potrebu da vodeće osobe i snage u hrvatskom državnom vrhu “usklade svoja stajališta sukladno povijesnim činjenicama, da izbore potpuno poštivanje prava i pravde te da iniciraju kristalizaciju nepristrane i objektivne istine o stvarnoj ulozi Republike Hrvatske i njezinu odnosu prema Bosni i Hercegovini u devedesetim godinama prošloga stoljeća, jer će to biti najbolji doprinos stvarnome i trajnome pomirenju i suživotu”.
Mons. Želimir Puljić gost je rubrike “Intervju” za koju govori o svom djelovanju u Dubrovačkoj biskupiji, novom poslanju u službi zadarskog nadbiskupa, o karizmatskim pokretima, Hrvatima izvan domovine, o odnosu između vjere i kulture, a između ostaloga kaže: “Činjenica je da se u svijetu, a i kod nas događa neka ‘čudna alternativa’ što zabrinjava Crkvu. Papa Benedikt XVI. je u jednoj prigodi spomenuo da se Crkva u Europi suočava s ‘čudnim fenomenom mržnje prema vlastitim korijenima’ i neprihvaćanja onoga što smo naslijedili. Tu su vjerojatno i korijeni spomenutih ‘alternativa’ diljem Europe, kao i agresivnog ponašanja prema kršćanskoj kulturi koju smo naslijedili”.
O cijeni i vrijednosti sigurnosti danas pišu mladi novinari Glasa Koncila u rubrici “Mladi mladima”, a o svećeničkoj duhovnosti kao integrativnom čimbeniku svećeničkog identiteta u članku naslovljenom “Po celibatu ostvariti sve potencijale ljubavi” piše dr. Mijo Nikić.
Novinar Ivan Uldrijan za rubriku Reportaža posjetio je župu bl. Alojzija Stepinca u Milanovcu – Virovitici, dok je povodom Svećeničke godine prikazan duhovnik, odgojitelj i povjesničar Anđelko Košćak, svećenik Varaždinske biskupije.
“Ivu umalo što nije Udba ščepala za vrat” naslov je povijesnog feljtona u kojemu novinar Tomislav Vuković donosi dijelove autobiografskog zapisa bivšega Oznaša Vojne Kamalića “Uspomene iz prošlih dana”. On govori o zločinačkoj naravi komunističkog režima u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata i o nekim djelatnicima ustrojenoga represivnog sustava, koji je bio u službi i pod izravnom kontrolom Komunističke partije.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” piše o eko-socijalnoj cijeni trovanja lijekovima, dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” nastavlja s prikazom pastoralnih poslanica, a pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” ističe da smo svi žrtve rata i privatizacije.
O slobodnom vremenu kao sadržaju bračnih svađa promišlja dr. Pavao Brajša u rubrici “Mali bračni savjeti”, dok je afazija tema rubrike “O invaliditetu osobno” koju piše profesor rehabilitator Slađan Livnjak.
Od značajnijih događaja u Hrvatskoj i svijetu u novom broju Glasa Koncila ističe se priopćenje s XL. plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije, sjećanje na žrtve komunističkog terora u Vukovaru, pokretanje građanske inicijative “Neka javna televizija bude u službi javnosti!” Dani volontiranja održani na zagrebačkom ekonomskom fakultetu, apostolski pohod pape Benedikta XVI. Malti, sastanak Komisije o Međugorju.