Zagreb, (IKA) – Svečana proslava u povodu uspostavljanja nove Bjelovarsko-križevačke biskupije i ređenja prvoga biskupa mons. Vjekoslava Huzjaka, na kojoj je sudjelovalo više od 5 tisuća vjernika, naslovna je vijest novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 28. ožujka), a tjednik donosi i opširan prikaz “Pisma hrvatskih biskupa povodom pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju”.
O tom pismu, koje vrlo realno tretira i suvremenu Europsku uniju i odnos Hrvatske prema Europskoj uniji, a u kojem biskupi apeliraju na odgovorne u politici da jasno definiraju i brane nacionalne interese i integritet zemlje, promišlja u komentaru urednik Ivan Miklenić. U prvom dijelu pisma, navodi komentator, biskupi podsjećaju na povijest nastanka te suvremene europske integracije čiji su idejni utemeljitelji bili uvjereni katolici. Njihova je zamisao bila budućnost europskih naroda utemeljiti na zajedničkoj podlozi kršćanskih vrednota što je danas, ističu biskupi, sve više zapostavljeno u korist ekonomskog ujedinjenja. “Biskupi u tom kontekstu podsjećaju kako je ‘propali’ Europski ustav izbacio svako spominjanje Boga i kršćanskih korijena te postavljaju važno pitanje: ‘Kako poštivanje prava i pravednosti utemeljiti na apstraktnu razumu, koji ništa ne želi znati o Bogu? I kako izbjeći da se s odbacivanjem transcendentne čovjeka ne odbaci bezuvjetnost ljudskih prava, koja ih štiti od ljudske samovolje?'” U drugom dijelu pisma, navodi komentator, biskupi pišu o stajalištima prema EU papa Pia XII, Ivana XXIII, Pavla VI, Ivana Pavla II. i današnjeg pape Benedikta XVI, dok se u trećem dijelu osvrću na probleme i perspektive Europske Unije. Od problema ističu “brojne ‘neprincipijelne postupke’ europske politike u odnosu prema drugima” te “duboku krizu vrednota”. U posljednjem, četvrtom, dijelu pisma biskupi progovaraju o odnosu Hrvatske prema Europskoj uniji pozivajući vjernike “da se aktivnim sudjelovanjem u društvenome životu naše zemlje trude sa svim ljudima dobre volje oko njezina napretka, posebice oko očuvanja temeljnih ljudskih i kršćanskih vrijednosti, na kojima počiva svako zdravo društvo”. Biskupi također konstatiraju da će Crkva poštovati odluku na referendumu, te potiču odgovorne da temeljito, pravodobno i objektivno informiraju ne samo o tijeku pregovora nego i o tome što pojedina rješenja znače ili mogu značiti za sadašnjost i budućnost Hrvatske. “Taj se zahtjev može shvatiti kao ozbiljna zamjerka vlastima što taje od javnosti kakve pregovaračke pozicije u pojedinim pregovaračkim poglavljima zastupaju naši predstavnici u pregovorima, a dosljedno tome javnost ne zna što će neka dogovorena rješenja stvarno značiti za sadašnjost i budućnost” – stoji između ostalog u komentaru.
U rubrici “Intervju” pod naslovom “Primarna zdravstvena zaštita je unazađena” objavljen je razgovor s dr. Stjepanom Turekom, predsjednikom Društva za rukovođenje i upravljanje u zdravstvu pri Hrvatskom liječničkom zboru, u kojemu govori na čemu bi se trebao zasnivati zdravstveni sustav, od čega bi trebalo početi kad je u pitanju reforma zdravstva, koja je uloga primarne zdravstvene zaštite, koji vanjski čimbenici utječu na reformu hrvatskoga zdravstva, gdje je njegova socijalna dimenzija, kako načiniti nacionalni program ustroja i financiranja zdravstva, zatim o korupciji, dobavljačima lijekova te njihovoj potrošnji.
Župa Pohođenja Blažene Djevice Marije u Vrbici, koja pripada Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, prikazana je u rubrici “Reportaža”, a povodom Svećeničke godine predstavljen je trećoredac i psiholog fra Vlatko Badurina. Za rubriku “Teološki osvrt” o duhovnom pogledu na energetske izazove današnjice piše Krešimir Cerovac, a mladi novinari Glasa Koncila u rubrici “Mladi mladima” svojim tekstovima upućuju poruku nade svima koji trpe pokušavajući odgovoriti na pitanja koliko i od čega najčešće pate mladi, kako se nositi s problemima, krizom, patnjom, kako se javnost (ne) odupire izvještavanju o patnji…
“Pali su pod zrnom strojnica pjevajući vjerske pjesme” naslov je povijesnog feljtona Tomislava Vukovića koji donosi dijelove autobiografskog zapisa bivšega Oznaša Vojne Kamalića “Uspomene iz prošlih dana”. On govori o zločinačkoj naravi komunističkog režima u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata i o nekim djelatnicima ustrojenoga represivnog sustava, koji je bio u službi i pod izravnom kontrolom Komunističke partije.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” posvećena je najnovijoj knjizi “Zašto gotovo sigurno ima Boga – Sumnja u Dawkinsa” autora Keitha Warda, jednog od vodećih britanskih filozofa i teologa, dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” donosi drugi dio prikaza Poslanice Kološanima, a pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” ističe: “Hrvatska još nije pravedna država”.
O roditeljstvu i odgoju djece kao sadržaju bračnih svađa piše dr. Pavao Brajša u rubrici “Mali bračni savjeti”, dok su plaže za osobe s invaliditetom tema rubrike “O invaliditetu osobno” koju piše profesor rehabilitator Slađan Livnjak.
U ovom broju Glasa Koncila nalazi se i prigodna rubrika “korizmeno suočavanje” s tekstom pod naslovom “Provjera vlastite (ne)osposobljenosti” te promišljanje franjevca dr. Marija Cifraka o otajstvima Isusove muke, smrti i uskrsnuća prožeto biblijsko-teološko-povijesnim činjenicama.
Od ostalih događaja Glas Koncila izvještava o sjednici Stalnog vijeća HBK, pismu pape Benedikta XVI. irskim katolicima, otvorenju sudske godine za Međubiskupijski sud u Zagrebu, susretu kardinala Bozanića s pripravnicima za sakramente kršćanske inicijacije, 50. obljetnici karmelićana u Hrvatskoj, Danima kršćanske kulture u Splitu, prvom biskupijskom hodočašću vjernika Krčke biskupije u Svetu zemlju, pobožnostima križnog puta na otvorenom koje su održane diljem Hrvatske.