Novi broj Glasa Koncila
Novi broj Glasa Koncila
Zagreb (IKA )
Dr. Vjekoslav Huzjak, novoimenovani bjelovarsko-križevački biskup, gost je rubrike "Intervju" za koju govori o svom imenovanju te predstavlja novu biskupiju i pastoralne planove na području biskupije koja ima 57 župa i 55 svećenika
Zagreb, (IKA) – Imenovanje novoga zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića naslovna je vijest novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 21. ožujka) a od drugih događaja u Hrvatskoj i svijetu ističe se spomen osme obljetnice smrti kardinala Franje Kuharića, četvrta “socijalna tribina” u Zagrebu, pohod srpskoga pravoslavnog metropolita Pavlovića sisačkom biskupu Košiću, proslava dana Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, odgovori na pretjerivanje oko slučajeva pedofilije u Crkvi, tribina “Odlagalište smeća u Lećevici ili pitka voda Splitu”, web-projekt dokumentiranja križeva u hrvatskom narodu koji je pokrenuo Glas Koncila.
Dr. Vjekoslav Huzjak, novoimenovani bjelovarsko-križevački biskup, gost je rubrike “Intervju” za koju govori o svom imenovanju, o zaštitniku biskupije sv. Marku Križevčaninu, pojašnjava značenje svog biskupskog grba i gesla te predstavlja novu biskupiju i pastoralne planove na području biskupije koja broji 57 župa i 55 svećenika.
Franjevačku župu sv. Ante u Humcu, koja se nalazi u južnom dijelu Ljubuškoga, prikazuje rubrika “Reportaža”, povodom Svećeničke godine predstavljen je župnik i slikar Ivica Križanović, svećenik Đakovačko-osječke biskupije, a rubrika “Vjernici laici aktivni u Crkvi” predstavlja Mirjanu Novak, vjeroučiteljicu i župnu pastoralnu vijećnicu iz župe sv. Franje Ksaverskog u Vugrovcu.
“Kamen oko vrata i za ‘potencijalne’ protivnike” naslov je povijesnog feljtona Tomislava Vukovića koji donosi dijelove autobiografskog zapisa bivšega Oznaša Vojne Kamalića “Uspomene iz prošlih dana”. On govori o zločinačkoj naravi komunističkog režima u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata i o nekim djelatnicima ustrojenoga represivnog sustava, koji je bio u službi i pod izravnom kontrolom Komunističke partije.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” pposvećena je toksičnom lijeku talidomidu, dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” donosi prikaz Poslanice Kološanima, a pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” govori o privatizaciji, investiranju i solidarnosti u krizi.
O zloporabi spolnosti u bračnim svađama piše dr. Pavao Brajša u rubrici “Mali bračni savjeti”, dok je roditeljstvo tema rubrike “O invaliditetu osobno” koju piše profesor rehabilitator Slađan Livnjak.
U ovom broju Glasa Koncila nalazi se i prigodna rubrika “korizmeno suočavanje” s tekstom pod naslovom “(Ne)priznavanje doprinosa drugih”, drugi dio hommagea teologu Edwardu Schillebeeckxu (1914-2009) iz pera Frane Prcele, članak o problemima mljekara i svinjogojaca koji piše Margareta Zouhar Zec te prikaz Muzeja krapinskih neandertalaca koji je posjetio novinar Ivan Uldrijan.
O državi u službi bogatih u komentaru novoga broja Glasa Koncila piše urednik Ivan Miklenić polazeći od izvještaja za 2009. godinu o stanju ljudskih prava američkog ministarstva vanjskih poslova u kojem se Hrvatskoj predbacuje što minimalna plaća koju je odredila Vlada ne pokriva troškove života obitelji. To na neki način raskrinkava odnos tzv. političkih elita kako prema bogatima tako i prema slabijima i siromašnima u hrvatskom društvu. Komentator naglašava da se “niti jedna vlada ne može osloboditi svoje odgovornosti za preživljavanje radnika koji rade a ne primaju plaću ili za one koji primaju minimalnu plaću, kao niti svoje odgovornosti za one koji su nezaposleni ili koji žive jedino od socijalne pomoći”. U tekstu se podsjeća i na “Konačni prijedlog zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije” prema kojemu bi vlasnici hotela na turističkim područjima koji su jeftino kupili najčešće devastirane ili zapuštene hotele ili oni koji su te hotele kupili nakon što su ih prvi vlasnici obnovili i stavili u funkciju, dobili posve besplatno, na dar, u vlasništvo zemljište na kojem leže hoteli i drugi turistički objekti. “Tragično je što bi, ako bi ostalo to predloženo rješenje, Vlada pogodovala isključivo bogatima, jer niti jedan građanin iz tzv. srednjeg ili siromašnog društvenog sloja nije vlasnik hotela u Hrvatskoj” – stoji između ostalog u komentaru.