Zagreb, (IKA) – Govoreći o važnosti uspostave i dobrog funkcioniranja cjelokupnog državnog sustava, urednik Ivan Miklenić u komentaru novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 14. ožujka) piše o pokazivanju moći. Osim lošeg odnosa prema poljoprivredi i selu, komentator upozorava na neprimjeren postupak guvernera Hrvatske narodne banke, koji je zbog kritičkih opazaka na djelovanje svoje institucije zatražio “zaštitu” te se sastao s predsjednicom Vlade, odnosno stranke, da bi za sebe i HNB osigurao političku potporu. “Očito je da je na djelu bilo stanovito pokazivanje mišića, očitovanje moći, a upravo to je dovođenje u pitanje državnoga sustava te je zbog toga nedopustivo i neprimjereno za svaku parlamentarnu demokraciju, čak i za mladu hrvatsku demokraciju. Da su političari i mediji (čast iznimkama!) u Hrvatskoj stvarni čuvari demokracije i ustavno-pravnoga poretka, sigurno bi upozorili na to neprimjereno ponašanje, a kako su prešutjeli, što se stvarno dogodilo, zapravo su još jednom očitovali svoju pristranost” – ističe komentator prikazujući što se stvarno dogodilo na javnoj raspravi 24. veljače u Hrvatskom saboru. Naime, predsjednik Odbora za financije i državni proračun upozorio je na nekoliko povezanih problema u bankarskom sustavu i gospodarstvu iznijevši kritičku opasku da se HNB prečesto ponaša kao promatrač, upozorivši na previsoke kamate koje destimuliraju investiranje i poskupljuju kredite za investicije, zatim na nužnost boljega nadzora poslovanja banaka koje u doba recesije neopravdano podižu kamate i stječu veći profit te upitao zašto na deviznim pričuvama npr. Slovenija ostvari duplo veći prihod od HNB-a – navodi komentator zaključujući: “Sve te primjedbe bitne su za dobrobit hrvatskoga gospodarstva i svakoga hrvatskog građanina. Predstavnici HNB-a ni u Hrvatskom saboru ni na drugi način nisu se očitovali da te primjedbe nisu točne, što zapravo potvrđuje da su točne i istinite, a to pokazuje da HNB na tim konkretnim područjima premalo čini za boljitak hrvatskoga gospodarstva i građana. U tom je kontekstu još očitije koliko je neprimjeren, upravo nespojiv s poštivanjem državnoga sustava, postupak guvernera HNB-a da se ušutka glas opravdane kritike, glas istine” – stoji između ostalog u komentaru.
Predsjednik Europskog društva za katoličku teologiju dr. Eamonn Conway gost je rubrike “Intervju” za koju govori o društvu kojim predsjeda, o ulozi i mjestu teologije u Crkvi, o sukobima u teologiji i unutar Crkve, o teologiji unutar sveučilišta, interesu crkvenih ljudi i teologa za Europu, o kristijanofobiji, o pitanju istine, zlostavljanju djece te drugim temama, a između ostalog ističe: “Biti kršćanin ne znači uvijek biti fin. Nekad je nužno reći istinu i protiv struje. A nekad su pitanja toliko složena da ih nije jednostavno riješiti. Naglasio bih jedno: Kad Crkva protiv nečega govori, onda to ne čini arbitrarno, nego to čini zato što to nije dobro za čovjeka. I to moramo moći pokazati ljudima. Nešto nije pogrešno zato što to Crkva kaže, nego je pogrešno zato što je pogrešno; i zato što je pogrešno, Crkva se tome protivi. A to kako ćemo prikazati, predstaviti, svjedočiti svoju vjeru – to je opet jedna od ključnih zadaća teologije.”
Jalžabet, rodnu župu i obitelj novoga bjelovarsko-križevačkog biskupa mons. Huzjaka prikazuje rubrika “Reportaža”, a župu sv. Josipa u Đurđinu pokraj Subotice prikazuje rubrika “Iz života hrvatskih vjernika izvan Hrvatske”.
Rubrika “Susret” predstavlja mons. Blaisea Rebotiera, direktora Međunarodnoga vojničkog hodočašća u Lurdu, koji je nedavno boravio u Hrvatskoj, a povodom Svećeničke godine predstavljen je redovnik i književnik fra Miljenko Stojić.
Koliko se “nepoćudnih” Hrvata nije vratilo iz JNA propituje novinar Tomislav Vuković u povijesnom feljtonu koji donosi dijelove autobiografskog zapisa bivšega Oznaša Vojne Kamalića “Uspomene iz prošlih dana”. On govori o zločinačkoj naravi komunističkog režima u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata i o nekim djelatnicima ustrojenoga represivnog sustava, koji je bio u službi i pod izravnom kontrolom Komunističke partije.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” kroz prikaz predavanja bečkog profesora filozofije Konrada Paula Liessmanna piše o odsutnosti obrazovanja, dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” donosi šesti dio prikaza Poslanice Rimljanima, a pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” govori o prijevremenoj mirovini i popratnim učincima.
O bračnoj spolnosti kao sadržaju bračnih svađa piše dr. Pavao Brajša u rubrici “Mali bračni savjeti”, dok je snoezelen-prostorija (“tiha soba”) tema rubrike “O invaliditetu osobno” koju piše profesor rehabilitator Slađan Livnjak.
Od značajnijih događaja u Hrvatskoj i svijetu u novome broju ističe se pokretanje Građanske inicijative “Zaštitimo djecu” povodom kazališne predstave “Lizistrata” koja narušava prava djece, znanstveni skup o 600. obljetnici čašćenja Kristove Krvi u Ludbregu, korizmeni susret kardinala Bozanića i redovnica, treća socijalna tribina u Zagrebu, znanstveni simpozij o prisutnosti i djelovanju Crkve u javnosti održanoga u Rijeci, simpozij o bolesti i zdravlju u religijama, humanitarna akcija djece OŠ Jurja Barakovića iz Ražanca za djecu Haitija te ponovno razmatranje presude Europskog suda za ljudska prava o križevima u školama…
U ovom broju Glasa Koncila nalazi se i prigodna rubrika “korizmeno suočavanje” s tekstom pod naslovom “Preispitivanje vlastite veličine”, prvi dio hommagea teologu Edwardu Schillebeeckxu (1914-2009) iz pera Frane Prcele, spomen na kardinala Franju Kuharića iz zapisa iz veće rukopisne cjeline kojega donosi Božidar Brezinščak Bagola te rubrika “Mladi mladima” koja piše o pogreškama kao putu do sazrijevanja i odgovornosti.