Zagreb, (IKA) – “Sisak treba postati grad hrvatskih duhovnih pobjeda”, tema je naslovnoga članka najnovijega broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 14. veljače) koji prenosi poruke i ugođaj sa slavlja ponovne uspostave Sisačke biskupije i ustoličenja prvoga sisačkog biskupa mons. Vlade Košića. Taj izniman povijesni događaj, ne samo u životu Katoličke Crkve u Hrvatskoj nego i u životu hrvatskoga naroda i hrvatskoga društva u cjelini, povod je i za urednički komentar Ivana Miklenića koji, uz ostalo, piše: “Produhovljavanje članova ponovno uspostavljene sisačke biskupijske zajednice, njihovo osposobljavanje za stvarno bolje i efikasnije ostvarivanje univerzalnih kršćanskih vrijednosti u javnom i privatnom životu bit će dragocjen doprinos boljitku suvremenoga hrvatskog društva koje vapi za stvarnom obnovom”.
Uz 50. obljetnicu smrti bl. Alojzija Stepinca novinar Stipan Bunjevac donosi prilog o spomen-obilježjima blaženikova imena i osobe u hrvatskome narodu. “O odnosu hrvatskoga naroda i Crkve u Hrvata prema njezinu zagrebačkom nadbiskupu i kardinalu bl. Alojziju Stepincu govori podatak o trenutno njemu posvećenih šezdesetak crkava i kapela, kao i 132 naselja u kojima su ulice, trgovi ili šetališta nazvani njegovim imenom.” Osim toga “imenoslov (popis spomen-obilježja imena i osobe bl. Alojzija Stepinca u hrvatskom narodu i u svijetu) zabilježio je više od stotinu i pedeset književnih (proznih i poetskih) djela, stotinu kipova, poprsja i reljefa, stotinjak slika i crteža, pedesetak mozaika i fresaka, tridesetak spomen-obilježja, medalja i plaketa, dvadeset sakralnih skladba, petnaest duhovnih šansona, četrnaest filmova, deset crkvenih zvona, dvije kazališne predstave… ali svi ti brojevi u međuvremenu se, sigurno, i povećavaju”.
Novi broj GK-a donosi i sjećanje franjevca o. Žarka Ilića na sarajevsko štovanje kardinala Stepinca već početkom ožujka g. 1960, kao i izvješće s predstavljanja kapitalnog djela hrvatske historiografije – trilogije “Blaženi Alojzije Stepinac svjedok Evanđelja ljubavi”.
Da Bog liječi ne samo dušu već i tijelo, posljednjih nekoliko desetljeća svijet je, ponajprije u Europi njemačkoga govornog područja, počeo doslovnije shvaćati ponovnim otkrivanjem žene koja je jedna od najvažnijih pojava u srednjem vijeku: Hildegarde iz Bingena koja je poznata po prirodnoj medicini. O njezinoj ulozi, fenomenu koji će zasigurno utjecati na daljnji razvoj odnosa teologije i medicine i same medicine, uz blagdan Majke Božje Lurdske na koji se slavi i Svjetski dan bolesnika, Branimir Stanić razgovarao je u rubrici Intervju s dr. Wighardom Strehlowom, voditeljem Hildegardina centra – središta “kršćanske medicine” – smještenoga na Bodenskome jezeru u malenome mjestu Allensbachu u Njemačkoj. Više od 25 godina dr. Strehlow istražuje, radi s pacijentima i promiče diljem svijeta ono što je u srednjem vijeku započela Hildegarda, koja se u narodu slavi kao svetica, a pape Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. stavili su je u red velikih žena.
Uz Svjetski dan bolesnika novi broj GK-a donosi i razgovor Vlade Čuture s diplomiranom medicinskom sestrom Natašom Mrakovčić iz Doma zdravlja Primorsko-goranske županije koja je posvjedočila o palijativi i problemima s kojima se susreću mnoge medicinske sestre.
Novinar Darko Grden posjetio je Moliške Hrvate i u redovitoj mjesečnoj rubrici “Iz života hrvatskih vjernika izvan Hrvatske” potpisuje reportažu naslovljenu “U talijanskome moru tri hrvatska otoka”. Danas se pod pojmom moliški Hrvati podrazumijevaju tri sela – Kruč (Aquaviva Collecroce), Mundimitar (Montemitro) i Štifilić, ili kolokvijalno Filić (San Felice del Molise) – u talijanskoj regiji Molise, smještena s desne strane rječice Trigno tridesetak kilometara udaljena od talijanske Jadranske obale. Sva tri sela zajedno broje do 2.000 duša. Moliški Hrvati do danas su očuvali svoj izvorni jezik, “na našu”, koji se danas naziva moliškohrvatskim. Među moliškim Hrvatima djeluju dvojica franjevaca Splitske provincije Presvetog Otkupitelja: o. Petar Milanović Trapo i o. Josip Cvitković.
Uz ostale redovite rubrike – kao i domaće, inozemne te vijesti iz kulture – tjednik donosi i poruku predsjednika Vijeća HBK-a za obitelj mons. Valtera Župana za Svjetski dan braka, razgovor sa župnikom u Jarmini i piscem Antunom Devićem, kao i vijesti o proslavi Dana posvećenoga života diljem Hrvatske i u Vatikanu, te o 1038. festi sv. Vlaha u Dubrovniku. Kolumnistica Đurđica Ivanišević-Lieb u “Zapažanjima” piše o “Životu i razaranju”, Kršćanska inicijativa “Pro scientia” u rubrici “(Pri)govor znanosti” o mogućoj zabrani energetskih napitaka u Njemačkoj, rubrika “Naši razgovori” odgovara na pitanje čitateljice “Utječu li agresivni crtići na djecu?”, dok mladi pišu o temi “Pokažimo da smo Kristovi”.