Zagreb, (IKA) – Pozdravljajući dosljednu primjenu zakona i zakonitosti, ali uočavajući i da u hrvatskim okolnostima stvarnost prečesto nije onakva kakvom se prikazuje, urednik Ivan Miklenić u komentaru novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 31. siječnja) pita je li u procesuiranju privrednog kriminala riječ o istragama ili obračunima. Iako se istrage koje su pokrenute i koje su tek započele često javnosti plasiraju kao da je riječ o punomoćnim sudskim presudama ili zakonitim osudama, očito je da je pritom riječ i o političkom, stranačko političkom, medijskom i javnom vrlo pristranom pritisku na mjerodavna istražna i sudska tijela – primjećuje komentator. Raščišćavanje svih oblika korupcije i organiziranog kriminala zahtijeva postojanje stvarne političke volje, ali “stvarni poznavatelji društveno-političkih prilika u suvremenom hrvatskom društvu ne mogu prešutjeti postojanje veoma moćnih interesnih skupina, najčešće javnosti potpuno nepoznatih, koje, štiteći svoje interese, ne dopuštaju da se u Hrvatskoj uspostavi stvarna zakonitost, ravnopravnost svih građana pred zakonom, čak ni stvarna većinska ili prevladavajuća politička volja da se stane na kraj korupciji i organiziranom kriminalu.” To potvrđuju brojni primjeri (krupnije kadrovske promjene na političkoj sceni, istrage protiv pojedinih političkih osoba, zagovornici borbe protiv korupcije koji bi vjerojatno prvi trebali biti pod istragom, sudski progon jedinih i nedodirljivost drugih…), a curenje informacija iz redova istražnih tijela, potiče na promišljanje njihovoj o ozbiljnosti, odgovornosti i vjerodostojnosti. S obzirom da su mediji objavili sadržaj pisma iz USKOKA prije nego li je ono uopće stiglo do adresata nameće se pitanje: “Ruga li se to netko u redovima istražnoga tijela hrvatskoj državi ili su to opet bile na djelu moćne interesne skupine? Nije li također očito da neke istrage počinju nakon dugih medijskih priprema, prozivanja, sumnjičenja i optuživanja – koja ne mogu biti pokazatelj zakonitog postupanja odgovarajućih represivnih tijela jer takvih postupanja još naprosto nema – a koja su zapravo vrlo pristran i sračunat politički obračun?” – stoji između ostalog u komentaru.
Novi broj donosi i pregled značajnijih događaja u Hrvatskoj i svijetu od koji se ističe iznenadna smrt zadarskog nadbiskupa mons. Ivana Prenđe. Od ostalih događaja Glas Koncila izvještava o 50. teološko-pastoralnom tjednu u Zagrebu o temi “Identitet svećenika danas: očekivanja i pastoralna zbilja”, a uz taj jubilej donosi se i pogled u povijest održavanja tjedana u kojoj se očituje “smotra teoloških strujanja kroz pola stoljeća, koloplet crkvenih izazova u područjima teologije i pastorala, ali i društvenih okolnosti koje su morale bitno utjecati na održavanje tjedana”.
Izvještava se i o proslavi 550. obljetnice Otočke biskupije i 10. obljetnice uspostave Gospićko-senjske biskupije, o molitvenoj osmini za jedinstvo kršćana, o pripremama za susret europskih katoličkih teologa u Dubrovniku, o ustoličenju novog ljubljanskog nadbiskupa dr. Antona Stresa, o imenovanju druge žene u vrhu Rimske kurije koja će vršiti službu podtajnice Papinskoga vijeća “Iustitia et pax”, o danima biskupa Ivana Antunovića u Subotici…
Mons. Petar Rajič, novozaređeni hrvatski nadbiskup, svećenik Trebinjsko-mrkanjske biskupije i apostolski nuncij, gost je rubrike “Intervju” za koju govori o svom životnom putu i promišlja o hrvatskom podrijetlu i identitetu kao i o budućoj diplomatskoj misiji koja ga očekuje.
Povodom Svećeničke godine prikazan je don Milan Ivančević, salezijanac i odgojitelj u članku pod naslovom “Od konobara preko nastavnika do svećenika”, a istim je povodom prikazan i sv. Ivan Olini čije se neraspadnuto tijelo već 190 godina nalazi u župnoj crkvi sv. Blaža u Vodnjanu kraj Pule.
Opširno je predstavljen i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, a objavljeno je i svjedočenje uspješnog liječnika, hrvatskog iseljenika, 82-godišnjeg Marijana Stanišića.
Župa sv. Petra u Šumi prikazana je u rubrici “Reportaža”, a povijesni feljton dr. Vladimira Lončarevića s prilozima za raspravu o katoličkom udjelu u baštini hrvatske kulture prve polovice 20. st. prikazuje u ovome broju Hrvatsku enciklopediju.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” donosi razgovor s akademikom Mislavom Ježićem pod naslovom “Apel za spas časopisa i knjiga”, dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” prikazuje Poslanicu Filemonu, pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” govori o načelu zakonitosti i dodatku uz mirovinu, a rubrika “Naši razgovori” progovara o reikiju – velikoj prijetnji i to ne samo za katolike.
O iskrenoj i dvosmjernoj bračnoj svađi govori dr. Pavao Brajša u rubrici “Mali bračni savjeti”, a invaliditet i vjera tema je rubrike “O invaliditetu osobno” koju piše Slađan Livnjak, profesor rehabilitator.
Ovaj broj Glasa Koncila donosi i prilog za mlade – rubriku “Mladi mladima” koja govori o skromnosti i njezinom shvaćanju danas te peti dio teksta vezanoga uz simpozij “Identitet vrijednosti za Europu” pod naslovom “Posljednja europska fobija: strah od kršćana!”.