Zagreb, (IKA) – Uočavajući nužnost dubokih promjena u gotovo svim društvenim procesima na svim područjima društvenoga i državnoga djelovanja urednik Ivan Miklenić u komentaru novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 3. siječnja) upućuje na potrebu stvarnog zaokreta. No problem je svojevrsna nevidljiva hobotnica koja iznutra sputava normalan demokratski razvitak ostvarujući nevidljivu kontrolu nad cjelokupnim hrvatskim društvom. Ta hobotnica ima npr. svoje krakove u svim parlamentarnim strankama; njezina je snaga vidljiva i po tome što najrazličitijim manipulacijama uspijeva uspavljivati i pasivizirati vrlo velik dio hrvatskoga društva; na djelu je i kad se hrvatsko društvo umjetno želi dijeliti s jedne strane na sinove i simpatizere partizana te s druge strane na sinove i simpatizere ustaša; ili pak kad se preko svake mjere napuhuju pojedine pojave koje su najčešće posljedica smišljene političke provokacije ili ograničenosti pojedinaca, a učinak je te hobotnice i pojava da se u Hrvatskoj stavovi većine političara ne mogu smatrati vjerodostojnim, stvarnim i iskrenim, već su u funkciji političkih zakulisnih igara kojima se obmanjuje javnost – ističe komentator dodajući: “Među onima koji zastupaju stav da je potreban stvaran zaokret sigurno postoji razumijevanje samoga toga pojma ‘zaokret’, različito čak do potpune kontradiktornosti – i to je jedan od krakova te hobotnice”. Pritom “rezultati prvoga izbornog kruga za predsjedničke izbore ne daju baš utemeljenu veliku nadu da će baš budući predsjednik biti ona nužna poluga koja bi počela stvarati preduvjete za mogućnost stvarnoga zaokreta. Iznimno slab odaziv birača na prvi krug predsjedničkih izbora ponajprije otkriva do koje je mjere građanima nametnuto uvjerenje o njihovoj nemoći pred partitokracijom, političkim i inim moćnicima – što također otkriva vrlo snažan krak hobotnice. Baš zato što se tako snažno očitovala moć te skrivene hobotnice, 2010. godina morat će biti godina građanskog buđenja i nemirenja nezadovoljavajućim stanjem” – stoji između ostalog u komentaru.
Proslava 800. obljetnice mjesta Marija Bistrica – izabranog mjesta ljudskoga približavanja Bogu – koju je u istoimenom svetištu predvodio kardinal Josip Bozanić, naslovna je tema novoga broja, a pozornost privlači i poruka pape Benedikta XVI. za Svjetski dan mira te prvi dio izvještaja o nekim naglascima međunarodne konferencije “Identitet vrijednosti za Europu”.
O suvremenim ovisnostima i kako na njih odgovoriti za rubriku “Intervju” govori psihijatar Odjela za ovisnosti KB “Sestre milosrdnice” dr. Zoran Zoričić. Tako, između ostaloga, kaže: “Nije problem što država ne želi razviti sustave za tretman i za suzbijanje problema, nego je problem u tome što država jednostavno nije shvatila da problem postoji. Događa se ono što se događalo prije 20 godina na polju s drogama kad smo imali velik porast ovisnosti o drogama, a nismo mogli naći tretman. U ovom trenutku država se još uvijek ne snalazi, jer određene kategorije unutar države i društva još se uvijek bave moralizatorskom stranom priče pa smatraju da je onaj tko je u problemu sam sebi kriv te da treba sam tražiti pomoć. To je licemjerno. Podržava se kockanje, a osuđuje se kockara. U zdravstvu imamo mali broj ljudi koji se bave tim problemom, jer problem nije prepoznat u dovoljnoj mjeri. Isto tako ljudi nemaju znanja i iskustva da bi se s tim problemom nosili. Problem je i rad sa svim ovisnicima. Svagdje u medicini pacijent trči za liječnikom i moli pomoć te je zahvalan liječniku. Jedino na području ovisnosti liječnik trči za pacijentom uvjeravajući ga da ima problem i da mu je potrebno liječenje, a sam ovisnik to negira. Nezahvalno je raditi na tom području jer izostaje zahvalnost samog pacijenta. Ako netko ide u tretman bez uvida, onda je puno teže s njim raditi”.
Župu u Novoj Gradiški – živu zajednicu koja “ore” slavonske ravnice – prikazuje rubrika “Reportaža”, a mladi novinari Glasa Koncila, potaknuti proslavom Svjetskog dana selilaca i izbjeglica, u svojoj rubrici Mladi mladima poručuju: “Djelatan suživot je moguć”.
Povijesni feljton dr. Vladimira Lončarevića donosi priloge za raspravu o katoličkom udjelu u baštini hrvatske kulture prve polovice 20. st. prikazujući u ovome broju hrvatsku katoličku književnost, a novinar Tomislav Vuković u članku pod naslovom “Protiv Papina pozdrava ‘Dragi Hrvati’!” govori o komunističkim zapisnicima kao zrcalu istine o hrvatskoj prošlosti i sadašnjosti.
“Priznajem, nije mi lako bilo kada mi je došla u posjet moja stara majka koju nisam mogao vidjeti nego samo čuti. Tada sam itekako stvarno, ‘na vlastitoj koži’ proživio ono što sam učio u teologiji – da patnja čovjeka pročišćava” – riječi su dominikanca Vinka Šesnića predstavljenog u rubrici “Susret”, a povodom Svećeničke godine prikazan je i somborski župnik Josip Pekanović.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” piše o azo-bojilima, dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” nastavlja s prikazom Druge poslanice Korinćanima, o značenju podsvjesnog i o nužnosti udobnosti piše dr. Pavao Brajša u rubrici “Mali bračni savjeti”, a razvoj u dojenačkoj dobi tema je rubrike “O invaliditetu osobno” koju piše Slađan Livnjak, profesor rehabilitator.
U ovom broju Glasa Koncila nalazi se i mjesečni magazin “Prilika” s naslovnom temom “Bilo jednom u Kopenhagenu” koji donosi zanimljive teme iz područja politike, ekonomije, ekologije, psihologije, filma, sporta.