Zagreb, (IKA) – Što su predsjednički kandidati spremni poduzeti da se Crkvu ne proziva ili ignorira kad se izjašnjava svojim stavom o nekom društvenom problemu; što su spremni poduzeti za zaštitu obitelji, braka između muškarca i žene te koji je njihov stav prema istospolnim zajednicama; jesu li spremni podržati pravo roditelja da isključivo oni odlučuju o svjetonazoru svoje djece – otkrivaju za novi broj Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 13. prosinca) koji donosi odgovore na drugi dio pitanja upućenih predsjedničkim kandidatima.
Govoreći o predsjedničkim izborima, urednik Ivan Miklenić osvrće se na podjele u hrvatskom društvu čiji uzrok, između ostaloga, leži u grupnom interesu koji je “neizmjerno važniji i jači od gotovo svih političkih opcija i stranaka, katkada i svjetonazora, a što je redovito na štetu zajedničkoga dobra cijeloga hrvatskog društva”. Nedostatak ravnoteže, kojom se, za razliku od hrvatskog, odlikuju stabilna demokratska društva, posebno se očituje u medijskom tretiranju predsjedničkih kandidata – “dok se određene kandidate protežira, proglašava favoritima, svrstava u skupinu tzv. ozbiljnih kandidata, istodobno se druge marginalizira ili čak otpisuje”, a “dojam o važnosti stvara se samo za one kandidate koji manje-više zastupaju one stavove u kojima se slažu vodeće političke stranke i koji jamče brojne kontinuitete u hrvatskom društvenom životu, a što umnogome ne samo da ne jamči bolju ni demokratsku ni gospodarsku perspektivu, nego uvjetuje podjele”. To pokazuje da u hrvatskom društvu postoji “stanoviti društveno-politički monopol koji je u trajnom sukobu sa stvarnim hrvatskim nacionalnim ciljevima i interesima” – ističe komentator. Taj antidemokratski i sektaški monopol pokušava se sakriti prividnom podjelom na pripadnike i simpatizere partizana odnosno komunista te na pripadnike i simpatizere ustaša odnosno nacionalista. “Ta stvarna podjela i taj nedopustivi monopol u hrvatskom društvu moći će se početi rješavati samo onda ako na predstojećim izborima ne pobijede oni koje sada mediji favoriziraju, odnosno da pobijedi kandidat koji je stvarni pripadnik i predstavnik hrvatske ušutkane i marginalizirane većine” – stoji između ostalog u komentaru.
Novi broj Glasa Koncila donosi i pregled mnogih značajnih događaja u Hrvatskoj i svijetu od kojih se osobito ističe osnutak novih biskupija: Sisačke, na čelu s dosadašnjim pomoćnim zagrebačkim biskupom Vladom Košićem, i Bjelovarsko-križevačke koju će voditi mons. Vjekoslav Huzjak, dosadašnji generalni tajnik HBK-a. Osim toga, ističe se doprinos HBK-a za prevladavanje aktualne krize odreknućem od 18,5 milijuna kuna, poruka mons. Ivana Milovana pomorcima i ribarima uz blagdan sv. Nikole, imenovanje mons. Petra Raiča, svećenika Trebinjsko-mrkanjske biskupije nadbiskupom i nuncijem, međunarodna konferencija o raspadu komunizma u Europi koja je održana u Zagrebu uz sudjelovanje Lecha Walese, stupanje na snagu Lisabonskog ugovora i njegova odnosa prema Crkvi, prvi susret hrvatskoga duhovnog i književnog stvaralaštva u Križevcima…
Prof. dr. Elza Jurun s Ekonomskog fakulteta u Splitu, ujedno majka šestero djece, gošća je rubrike “Intervju” za koju govori o krizi koja osobito u vrijeme blagdana stvara veći osjećaj napetosti. Pritom odgovara kako pomoći obiteljima nositi se s tim osjećajem i što se od krize i u krizi može naučiti svjedočeći o tome kako je svoju ekonomsku struku integrirala u život vjernice i majke brojne obitelji. Pritom kaže: “Jako je važan čovjekov doživljaj vlastitoga materijalnog stanja. Jer taj će doživljaj biti temelj našega stava prema gospodarenju novcem. Ne smijemo zaboraviti da je naše gospodarenje novcem preslik našeg odnosa prema Bogu. Jer čovjek koji ima zdrav odnos prema Bogu, bez obzira kakav bio njegov bankovni račun, bit će spreman dio svojega vremena, novca, dio sebe, pokloniti drugima. Dakle, imat će ‘viška’, ma koliko objektivno malo imao. Hvala Bogu, mislim da smo mi još uvijek narod koji velikim dijelom vidi druge oko sebe i osjeća tuđe potrebe.”
Rubrika “Iz života hrvatskih vjernika izvan Hrvatske” pod naslovom “Sa sv. Florijanom u dvorištu i s ‘Dinamom’ u srcu” predstavlja župu sv. Lovre u Sonti (Bačka), a povodom Svećeničke godine prikazan je svećenik Banjolučke biskupije mons. Anto Orlovac koji ističe: “Što bi Europa bila bez Crkve i njezinih svećenika i redova? Još ne bi ni ‘sišla s drveta’ ili barem iz ratničkoga konjskoga sedla, što nam danas ne žele priznati.”
Rubrika “Vjernici laici aktivni u Crkvi” prikazuje Mladena Levaka, pastoralnog vijećnika i suradnika u župi Novigrad Podravski, a rubrika “Naši razgovori” odgovara na pitanja što je bratska opomena i zašto u Crkvi nema razvrgnuća braka.
U rubrici “Teološki osvrt” dr. Ivica Žižić donosi posljednji dio promišljanja o svećeništvu i euharistiji, a “Nedjeljna biblijska poruka” iz pera Darka Tomaševića poručuje: “Budi, tko si!”
Povijesni feljton dr. Vladimira Lončarevića donosi priloge za raspravu o katoličkom udjelu u baštini hrvatske kulture prve polovice 20. st. prikazujući u ovome broju bujan razvoj katoličkoga tiska.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” piše o opasnostima mamografije, dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” nastavlja s prikazom Prve poslanice Korinćanima, a kako prepoznati pravoga predsjedničkog kandidata savjetuje pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda”.
Da bez ljubavi nema dobre bračne svađe pokazuje dr. Pavao Brajša u rubrici “Mali bračni savjeti”, a Međunarodni dan osoba s invaliditetom tema je rubrike “O invaliditetu osobno” koju piše Slađan Livnjak, profesor rehabilitator.