Zagreb, (IKA) – Što predsjednički kandidati misle o pravu na život od začeća do naravne smrti, koje će konkretne mjere provoditi da bude više socijalne pravde te kako će se, u slučaju pobjede, odnositi prema njegovanju nacionalnog jedinstva i univerzalnih kršćanskih vrijednosti otkrivaju u svojim odgovorima u novom broju Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 6. prosinca) koji donosi odgovore na prva tri od ukupno 6 pitanja upućenih predsjedničkim kandidatima.
O predsjedničkim izborima progovara i urednik Ivan Miklenić koji se u komentaru osvrće na poruku članova Hrvatske biskupske konferencije objavljenu povodom predsjedničkih izbora ističući 14 kriterija iz te poruke važnih ne samo za katolike, već za cjelokupno hrvatsko društvo i budućnost hrvatske države. “Ti kriteriji očekuju od predsjedničkog kandidata: da odražava državničku mudrost i sposobnost; da svojim pristupom i stavovima očituje ljubav prema domovini; da nije predstavnik samo nekih građana i njihovih nazora; da je zauzet da subjekti vlasti na primjeren način vrše njima povjerenu zadaću imajući na srcu služenje drugima, naročito najugroženijima; da prepoznaje na koji se način treba čuvati hrvatska suverenost i prepoznatljivost njezinih vrijednosti; da u svojoj službi poštuje i štiti kršćanska načela te načela naravnoga zakona obrane i zaštite ljudskoga života od začeća do naravne smrti, dostojanstvo braka i obitelji te slobodan izbor vjerskog odgoja i vjeronauka u školi; da mu je stalo da društvo živi na istini o prošlosti – osuđuje nacizam, fašizam i komunizam; da se zalaže za cjelovitu istinu o agresiji na domovinu i o njezinoj obrani; da ističe važnost neradne nedjelje; da bude iznimno osjetljiv za socijalnu pravednost; da se suprotstavlja korupciji, gospodarskim malverzacijama, širenju pošasti droge; da poštuje dar ljepote Božje prirode u Hrvatskoj; da ne podupire rasprodaju ili loše upravljanje hrvatskim zemljištem; da nikada vlastitu korist ne pretpostavlja zajedničkomu dobru”. Pritom, ističe komentator, “svaki katolički vjernik ima pravo između navedenih kriterija nekima dati prioritet, smatrati ih važnijima, no ipak ne bi smio birati kandidata koji bi bio u izravnom sukobu makar samo s jednim od navedenih kriterija. Dok je razumljivo da se oni koji nisu katolički vjernici ne moraju složiti s onim navedenim kriterijima koji odražavaju izravno suvremeni katolički vjerski stav – premda je on izraz univerzalnih vrijednosti – ne bi bilo dobro za hrvatsku budućnost kad većina birača ne bi prihvatila druge navedene kriterije”. Osim toga “ti kriteriji otkrivaju koliko su važni i bitni predstojeći izbori, jer ako ne bude izabran predsjednik koji je slobodan, sposoban, spreman i voljan mijenjati postojeće negativnosti u hrvatskom društvu, brojne krize samo će se produbljivati. Istodobno predsjedničkim kandidatima, osobito onome koji će na predstojećim izborima biti pobjednik, ti su navedeni kriteriji veoma važan orijentir što je važno i dobro za suvremeno hrvatsko društvo i što bi trebalo njegovati da se ostvari toliko željeni boljitak hrvatskoga društva i Hrvatske” – stoji između ostalog u komentaru.
Odvjetnik Hrvoje Bićanić gost je rubrike “Intervju” za koju govori o prijedlozima ustavnih promjena u kontekstu pristupanja Europskoj uniji. Odgovarajući na pitanje jesu li one uopće potrebne da bi Hrvatska ušla u Europsku uniju, kaže: “Po mojem dubokom mišljenju, nisu. Da je tome tako, istaknuo bih nekoliko činjenica. Europska Unija ne postavlja pred zemlje kandidatkinje nikakve zahtjeve u vezi s njihovim ustavnim uređenjem. Iz perspektive hrvatskog ustavnopravnog poretka, članstvo u EU moguće je samo na temelju valjane ustavne osnove. Isto tako, ustav i pravni sustav općenito moraju osigurati nesmetano i učinkovito ispunjavanje obveza koje proizlaze iz članstva. Gledajući dosljedno, postoje određene odredbe Ustava RH koje mogu biti interpretirane na način koji bi mogao predstavljati zapreku za članstvo te ih je potrebno drukčije formulirati. Isto tako, smatram da bi bilo korisno unijeti neke nove ustavne odredbe koje bi točno uredile pravnu osnovu za članstvo u EU-u te pobliže uredile status prava EU-u u hrvatskom pravnom poretku. Treba naglasiti da ustavno određenje suverenosti (čl. 2. st. 1. ustava) samo po sebi ne predstavlja zapreku za članstvo u EU. Pravna osnova za članstvo RH u savezima s drugim državama postoji u članku 141. našeg ustava. Ta odredba ne predstavlja apsolutno nikakvu zapreku za članstvo u Europskoj Uniji.” Odvjetnik upozorava i na apsurdnost prijedloga po kojem bi samo oko 20 posto birača moglo odlučiti o sudbini Hrvatske.
Rubrika “Reportaža” predstavlja župu Stari Jankovci u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, a povodom Svećeničke godine prikazan je župnik u Novom Slankamenu Berislav Petrović koji ističe: “Potrebno je jačati svijest o suodgovornosti”.
U rubrici “Teološki osvrt” dr. Ivica Žižić nastavlja promišljanje o svećeništvu i euharistiji, a “Nedjeljna biblijska poruka” iz pera Darka Tomaševića poručuje: “Vrijeme je za preobrazbu”.
Povijesni feljton dr. Vladimira Lončarevića donosi priloge za raspravu o katoličkom udjelu u baštini hrvatske kulture prve polovice 20. st. prikazujući u ovome broju kulturnu ulogu Svetojeronimskoga društva.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” piše o službenom izvješću o odnosu britanske javnosti prema genetski modificiranim proizvodima koje pokazuje neslaganje sa stajalištem britanskog parlamenta, dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” nastavlja s prikazom Prve poslanice Korinćanima, a o socijalnoj sigurnosti i socijalnom osiguranju piše pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda”.
O cirkularnim preduvjetima dobre bračne svađe piše dr. Pavao Brajša u rubrici “Mali bračni savjeti”, a gluhosljepoća tema je rubrike “O invaliditetu osobno” koju piše Slađan Livnjak, profesor rehabilitator.
Povodom Nedjelje Caritasa koja se slavi 13. prosinca novi broj Glasa Koncila donosi poslanicu biskupa Josipa Mrzljaka, a prikazani su i drugi značajni događaji u Hrvatskoj i svijetu poput znanstvenog skupa “Kako je nastala država Hrvatska 1991”, simpozija “Dijalog evolucije i teologije u povodu Darwinove godine”, ustanovljenja titularne biskupije Cibalae (današnji Vinkovci), 20. obljetnice postojanja Papinske komisije za kulturna dobra Crkve, proslave blagdana sv. Krševana, zaštitnika Zadra, tribine o beskućnicima u Splitu, simpozija o dr. Ljubomiru Marakoviću “Katolicizam, modernizam i književnosti”, proslave 50 godina braka i ujedno krštenja 25. unuke u Zadru, a značajne novosti donose i rubrike “Sedam dana u svijetu” i “Sedam dana u Hrvatskoj”.
U ovome broju Glasa Koncila nalazi se i rubrika “Mladi mladima” koja govori o astronomiji i temama povezanima s njom te poseban prilog – mjesečni magazin “Prilika” posvećen rađanju novoga života s temama iz politike, ekonomije, ekologije, obitelji, književnosti, filma.