Zagreb, (IKA) – “Hrvatski sabor se bio oglasio, nažalost tek 17 godina nakon prvih višestranačkih izbora, Deklaracijom o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945. do 1990. godine, ali stvarnost pokazuje da je ta izjava bila samo verbalna potpora rezolucijama Vijeća Europe. U njoj nema ni odluke o istraživanju zločina, pa čak ni o popisu žrtava komunističkog totalitarizma – koji nije nikad učinjen, a posebice ne kažnjavanja nezastarivih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Nema ni naznake potrebe za kolektivnom terapijom društva, kao što se to činilo u Njemačkoj u odnosu na nacizam. Zbog toga je naša novija povijest upravo niz prešućenih i zatajenih povijesnih događaja što prekidaju kolektivno pamćenje i odmažu izgradnji pozitivnog identiteta i duha pomirbe” – stoji u izjavi Komisije Iustitia et pax HBK o 20. obljetnici pada Berlinskoga zida pod naslovom: “Protiv negacionizma. O potrebi istraživanja, priznanja i procesuiranja zločina svih triju totalitarizama: fašizma, nacizma i komunizma” koju prenosi novi broj Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 22. studenoga).
Od te izjave, koja je u hrvatskom društvu “najznačajniji doprinos podsjećanja i spomena na 20. obljetnicu pada Berlinskoga zida, simbola urušavanja komunističkog poretka”, polazi i urednik Ivan Miklenić koji u komentaru ističe: “U hrvatskom društvu umjesto da se obznani i svima posvijesti izopačenost svakoga totalitarizma, a osobito još veoma snažnog i na različite načine umreženoga komunizma, sustavno se niječe zlo komunističkoga poretka, a one koji na njega upozoravaju proglašava se ekstremistima”. Tu sustavnu marginalizaciju i ignoriranje strahota komunizma provode i javni mediji od kojih niti jedan nije ni pokušao prikazati što je pad zida značio za Hrvatsku, a slično su postupili i političari. Premda je predsjednik na svečanosti otkrivanja spomenika padu Berlinskoga zida istaknuo važnost rušenja toga “simbola hladnoga rata” za Njemačku, propustio je izvrsnu priliku da vjerodostojno progovori o važnosti oslobođenja hrvatske nacije od svih natruha komunističkog totalitarizma, ističe komentator dodajući: “Zar je onda čudno što je Hrvatska televizija, dakle javna televizija, baš neposredno uz spomen na pad Berlinskoga zida počela reprizirati seriju partizanskih filmova počevši sa ‘Sutjeskom’!? Očito je nekome veoma stalo da mladi naraštaji bolje poznaju tzv. ‘partizanske epopeje’ negoli junaštva hrvatskih branitelja o kojima se uglavnom ili ne snimaju filmovi ili snimaju takvi filmovi u kojima su hrvatski branitelji ili ljudske karikature ili zločinci”. Međutim, nov i snažan poticaj da se u hrvatskom društvu dogodi prihvaćanje objektivne istine o svim totalitarizmima 20. stoljeća i da se stvore uvjeti da se nešto slično nikada više ne ponovi dala je Crkva. Potaknuta obljetnicom, ona je na raznim razinama, osobito europskoj, već održala više skupova da bi se analiziralo dokle se došlo u osvajanju slobode i da bi se bolje razumjeli znakovi vremena i tražili odgovori na izazove. No provođenje kolektivne terapije suvremenoga hrvatskog društva da bi se oslobodilo svih bitnih negativnih elemenata komunističkoga mentaliteta i dalje ostaje otvoren zadatak – ističe uz ostalo komentator.
Dr. Nada Bodiroga-Vukobrat, predstojnica Jean-Monnet-katedre za europsko javno pravo u Rijeci, gošća je rubrike “Intervju” za koju govori o socijalnim i radničkim pravima. Pritom ističe: “Naše današnje radnozaštitno zakonodavstvo omogućava visok stupanj zaštite prava radnika, ali se postavlja pitanje realizacije radničkih prava, odnosno funkcioniranja pravne države. To je i pitanje nesposobnosti socijalnih partnera, pogotovo rascjepkanosti na sindikalnoj sceni, jer se sindikati iscrpljuju u unutarsindikalnoj borbi. Time zapostavljaju glavnu zadaću, sudjelovanje u socijalnom dijalogu. Danas se postavlja pitanje reprezentativnosti sindikata, dok na poslodavačkoj strani to nije slučaj. Glede socijalnog dijaloga Hrvatska ima rješenja sukladno europskim rješenjima”.
Rubrika “Reportaža” predstavlja župu Marije Kraljice mira na Stanovima u Zadru, dok rubrika “Mladi mladima” poručuje da su ljubav i poštovanje temelj autoriteta.
Za rubriku “Susret” govori Marko Galić, tajnik Zbora nogometnih sudaca Zagreba, a povodom Svećeničke godine predstavljen je župnik i urednik Istarske Danice Ante Močibob koji ističe da je Crkva spasila Hrvate u Istri.
U rubrici “Teološki osvrt” dr. Ivica Žižić nastavlja promišljanje o svećeništvu i euharistiji, a “Nedjeljna biblijska poruka” iz pera Darka Tomaševića pokazuje kakav je Isus kralj i vođa.
Povijesni feljton dr. Vladimira Lončarevića daje priloge za raspravu o katoličkom udjelu u baštini hrvatske kulture prve polovice 20. st. prikazujući u novome broju katoličke socijalno-gospodarske programe.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” piše o novom porazu genetski modificiranih usjeva, dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” prikazuje Poslanice Korinćanima, a o gospodarskom kriminalu piše pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda”.
Kako bi se trebalo svađati u braku pojašnjava dr. Pavao Brajša u rubrici “Mali bračni savjeti”, a pedagogija Montessori tema je rubrike “O invaliditetu osobno” koju piše Slađan Livnjak, profesor rehabilitator.
I ovaj broj Glasa Koncila donosi izvještaje o značajnim događajima u Hrvatskoj i svijetu poput susreta pape Benedikta XVI. i predsjednika Mesića, zasjedanja Europske biskupske komisije za medije, mise za vukovarske žrtve u Nagasakiju, tribine Ureda za pastoral branitelja, katehetske jesenske škole za odgojitelje u vjeri, simpozija “Crkva i medicina pred izazovom alternativnih iscjeliteljskih tehnika”… U rubrici “Naši razgovori” odgovara se na pitanje: “Zašto su neki sakramenti s neizbrisivim pečatom?”
Pozornost privlači i rubrika “Osvrti” te članak povodom 10. obljetnice Caritasove Kuće za smještaj starijih i nemoćnih osoba “Sv. Kamilo de Lellis” u Vrbovcu čiji djelatnici na poseban način – uz smještaj, prehranu, zdravstvenu skrb i usluge socijalnog rada, te radne i fizikalne terapije – njeguju kreativno osmišljavanje slobodnog vremena i uključivanje u život “obitelji korisnika”.