Zagreb, (IKA) – Osobitu pozornost u novome broju Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 1. studenoga) privlači izvještaj s pohoda hrvatskih biskupa otočiću Daksi, na koji su nakon 65 godina krenuli istim putem kojim su u listopadu 1944. prevoženi istaknuti Dubrovčani, hrvatski domoljubi, da bi u tamni noći bili smaknuti bez ikakva suđenja. Tim su pohodom hrvatski biskupi stali uz poruku pape Ivana Pavla II. “da mjesne Crkve učine sve da ne puste zaboravu spomen onih koji su pretrpjeli mučeništvo”.
List donosi i cjelovito priopćenje s 39. plenarnog zasjedanja HBK u Dubrovniku.
O snažnom valu aferaštva i njegovim posljedicama na Hrvatsku u komentaru piše urednik Ivan Miklenić pokazujući da su na djelu nevidljive sprege određenih moćnika i određenih medijskih djelatnika. Jasno je da je za boljitak, napredak, kvalitetu života i učvršćivanje Hrvatske kao pravne, socijalne i međunarodno afirmirane države potrebno čišćenje Hrvatske od svih zloporaba, pronevjera i nenamjenskog i neprimjerena trošenja sredstava državnog ili lokalnih proračuna te zaoštravanje odgovornosti na svim razinama, ističe komentator. Pritom svako oklijevanje predstavlja golemu zapreku stvarnu razvitku i otežava put u budućnost. Stoga je nužno da nitko od onih koji su se ogriješili ili koji su zlorabili svoj položaj ne bude nedodirljiv nego da odgovara, smatra komentator. No, u Hrvatskoj se pokazuje da stav stvarnog obračuna sa zloporabama predstavlja samo masku kojom se štite osobni ili grupni interesi, ili interesi skrivenih središta moći, bilo ekonomskih, bilo političkih ili ideoloških. U tom kontekstu važno je shvatiti djelovanje skrivenih središta moći koji sudjeluju u stvaranju hajki i afera kao i javne nastupe nekih političara. “Oni govore sadržaje s kojima se svaki imalo etičan čovjek mora složiti, a pritom oni, zapravo, samo istjeruju svoje interese, bilo da na taj način prikrivaju svoje osobne promašaje, zloporabe i nečasnosti, bilo da na taj način pripremaju teren za svoju afirmaciju, za svoje uspone na hijerarhijskoj društvenoj i državnoj ljestvici. Takvi političari, bez obzira u kojoj su političkoj stranci ili kojoj političkoj opciji pripadaju, predstavljaju sadašnjoj Hrvatskoj najveću opasnost – zato ih je neizmjerno važno prepoznati i od njih se zaštititi. Djelovanje je takvih političara naime gore, opasnije i štetnije od onih koje oni sada prozivaju, jer su prijetnja boljoj hrvatskoj budućnosti. Iz redova takvih licemjernih političara i od takvih skrivenih središta moći često dolazi ‘građa’ pojedinim novinarima, koji pristaju onda glumiti da se bave istraživačkim novinarstvom, pa objavljuju afere, a, zapravo, pristaju biti – što je potpuno neetički i neprofesionalno – tek produžena ruka zastupnicima onih interesa koji nemaju ništa zajedničko s hrvatskim nacionalnim ciljevima i interesima. Očito je da se sada u Hrvatskoj događa i smišljeno izluđivanje javnosti, pa je veoma važno prepoznavati što je stvarno u službi zajedničkog dobra, a što je u službi drugih interesa.” – stoji između ostalog u komentaru.
Osim toga novi broj donosi pregled i ostalih značajnih događaja u Hrvatskoj i svijetu: najave osnivanja osobnih ordinarijata koji će omogućiti vjernicima koji su sada anglikanci da čuvajući neke svoje osobitosti i uđu u puno zajedništvo s Katoličkom Crkvom, prikaza međunarodnog teološkog simpozija o temi kršćanstva i evolucije, misijske akcije za djecu u Demokratskoj Republici Kongo, proslave 70. obljetnice podsusedske župne crkve i 800. obljetnice kapelice sv. Martina, izvještaja s katehetske škole za odgojitelje u vjeri osoba s teškoćama u razvoju te proslave dijamantnog pira jednog bračnog para što je vrlo poticajan primjer u današnjem vremenu gubitka vrijednosti.
Dr. Ivan Cifrić, redoviti profesor sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gost je rubrike “Intervju” za koju govori o vrijednosti sela, autohtonosti hrvatskog sela u kontekstu globalizacije, zaštiti šuma, estetici prostora, ekološkoj pismenosti i drugim temama. Pritom ističe: “Krajobraz je naslijeđeno javno dobro nekog društva te ga ono treba štititi od devastacije. Također treba ga i nadalje oblikovati, vodeći računa ne samo o čovjekovim potrebama, nego i o ‘potrebama’ života prirode, sprečavajući zloporabe motivirane individualnim ili korporacijskim koristima. Ekonomsko vrednovanje ne može ići na štetu njegove ekološke ili estetske vrijednosti, a danas je upravo takva tendencija”.
Rubrika “Reportaža” predstavlja župu sv. Martina u Dugom Selu, a povodom Svećeničke godine predstavljen je trogirski župnik Stipan Bodrožić, koji ističe: “Ponosan sam kad vidim knjigu bilo kojeg svećenika, pogotovo danas kada se na razne načine omalovažava rad svećenika. Bog je nekima dao razne darove i šteta bi bila da ih ne iskoriste.” Za rubriku “Susret” govori Stjepan Večković, voditelj Centra za tradicijska glazbala, a rubrika “Vjernici laici aktivni u Crkvi” predstavlja župnog pastoralnog vijećnika Krunoslava Grudičeka iz župe Margečan u Varaždinskoj biskupiji. Svjedočanstvo vrijedno pažnje daje i znanstvenik Željko Đidara koji cijeloga života pjeva i nastupa u kazalištima Zagreba i Beča. Istodobno je završio dva fakulteta te magistrirao i doktorirao u posve drugom i uz glazbu nevezanom području.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” piše o blagotvornom djelovanju šampinjona u borbi protiv raka dojke, dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” čitatelje vodi na put s Pavlom od Cezareje do Rima nastavljajući s prikazom procesa protiv tog apostola. Je li u državi zavladala kriza kapitala, politike ili morala raspravlja pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda”.
Nakon što je u prošlih nekoliko brojeva prikazivan odnos kardinala Stepinca i uzornog svećenika Vilima Cecelje, povijesni feljton iz pera dr. Vladimira Lončarevića nastavlja s prilozima za raspravu o katoličkom udjelu u baštini hrvatske kulture prve polovice 20. st. prikazujući Hrvatski katolički pokret u sjeni rata i svjetlu politike.
O izgovorenim riječima u lošoj bračnoj svađi piše dr. Pavao Brajša u rubrici “Mali bračni savjeti”, a poremećaj spina bifida tema je rubrike “O invaliditetu osobno” koju piše Slađan Livnjak, profesor rehabilitator.
Pozornost privlači i drugi dio teksta dr. Zlatka Miliše o sučeljavanju s poteškoćama suvremenog odgoja djece i mladih koji pokazuje da je kriza odgoja kriza vrijednosti kao i promišljanja o svetkovini Svih svetih koja zapravo daje poruku životu.
U ovom broju Glasa Koncila nalazi se i mjesečni magazin “Prilika” posvećen padu Berlinskog zida kao i drugim zanimljivim temama iz ekonomije, mode, ekologije, psihologije, sporta.