Istina je prava novost.

Novi broj Glasa Koncila

"Ne skrbe se zagovornici rada trgovina nedjeljom za hrvatski državni budžet, premda to tako prikazuju, nego se skrbe za interese krupnoga kapitala i za desakralizaciju nedjelje koja je u povijesti hrvatskoga naroda uvijek bila najvažnija za njegovanje i promicanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta" - stoji između ostaloga u komentaru

Zagreb, (IKA) – Uz pregled najaktualnijih prošlotjednih društvenih i crkvenih događanja u Hrvatskoj kao što su sjednica Središnjega pripremnog povjerenstva Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije; ređenje svećenika i proslava 20. obljetnice biskupstva kardinala Bozanića; proslava sv. Vida, zaštitnika Riječke nadbiskupije; komemoracija u spomen na crnopotočku tragediju žrtava komunizma; novi broj Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 28. lipnja), uz izvješće s otvorenja Svećeničke godine u Vatikanu, prenosi i prikaz pisma pape Benedikta XVI. uz proglašenje te godine, a u povodu 150. obljetnice smrti sv. Arškog župnika.
Osvrćući se na ponovnu aktualizaciju pitanja rada trgovina nedjeljom urednik Ivan Miklenić piše kako je “zastrašujuće do koje su se mjere mediji i pojedini djelatnici u njima bili spremni prodati, biti ekstremno pristrani, napuhivati, falsificirati, konstruirati i izmišljati podatke, a da nikada nisu objavljivali ni pitali što misle oni kojih se to izravno tiče, koji su – makar kratko – mogli biti u nedjelju slobodni građani te su se mogli posvetiti svojoj obitelji, otići u goste ili na izlet, odmoriti se za novi radni tjedan.” Također upozorava na neistine poput one koja tvrdi da je nerad trgovina nedjeljom “antidemokratska praksa primjerena kakvoj fundamentalističkoj džamahiriji”, kad je poznato da trgovine nedjeljom, osim iznimaka, ne rade u Njemačkoj, Austriji, Danskoj… “Jesu li to ‘fundamentalističke džamahirije’? Hoće li netko od takvih pristranih novinara, kapitalista i političara dovesti u pitanje demokraciju, pravnu državu ili ustavnost Njemačke jer je njemački Ustavni sud još godine 2001. odbacio takvu ustavnu tužbu?” – pita komentator dodajući da je krajnje nekorektno pad prodaje u trgovinama pripisati neradnoj nedjelji, dok se istodobno u medijima preuveličava ekonomska kriza šireći kod građana strah, te oni zbog toga psihološkog pritiska ne troše ni ono što bi inače vjerojatno potrošili. Ne smije se zanemariti ni činjenica da nitko ne može argumentirano dokazati (a što potvrđuje analiza rezultata ankete koju je među trgovačkim društvima, obrtnicima i potrošačima proveo Ekonomski institut iz Zagreba) koliko je radnika ostalo bez posla zbog ekonomske krize a koliko zbog zabrane rada trgovina nedjeljom. Osim toga, u medijima su nezaobilazne insinuacije na račun Crkve što otkriva da “sporenje oko (ne)rada trgovina nedjeljom nije samo gospodarsko nego i ideološko-političko pitanje. Ne skrbe se zagovornici rada trgovina nedjeljom za hrvatski državni budžet, premda to tako prikazuju, nego se skrbe za interese krupnoga kapitala i za desakralizaciju nedjelje koja je u povijesti hrvatskoga naroda uvijek bila najvažnija za njegovanje i promicanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta” – stoji između ostaloga u komentaru.
Gost rubrike “Intervju” je dr. Franko Rotim, sveučilišni profesor, pedagog, medicinar koji svojim znanstvenim radom spada u krug svjetskih prometnih stručnjaka istodobno se baveći graničnim pitanjima te odnosom između vjere i znanosti. Prigodom donošenja novih programa u školskom obrazovanju, poput prijedloga o smanjenju broja sati hrvatskoga jezika i matematike za koju se tvrdi da je teško gradivo, dr. Rotim progovara o tome ima li teškoga gradiva i kako ga svladavati, dokle seže zloporaba znanosti, kako u mladima razviti ljubav prema kršćanskim vrijednostima te gdje se krije svijest. Između ostaloga kaže: “U većini slučajeva matematika ima značajan utjecaj na mentalni, tj. razumni dio mozga osobe koja je proučava. Ako je taj sklop slabije izražen, to se oslikava na kvalitetu osobe u struci. Prema tome, matematika je temelj za nadogradnju predmeta struke na visokim učilištima. To se, u pravilu, odnosi na učenike koji završavaju gimnaziju pa polaganjem državne mature završavaju svoje srednjoškolsko obrazovanje.”
Rubrika “Reportaža” predstavlja župu Sošice u kojoj je rođen novi križevački biskup mons. Nino Kekić te njegovu obitelj. Božica i Zlatko Jambrušić iz župe Zrinski Topolovac gostuju u rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi”, dok u povodu Svećeničke godine o svom radu govori David Sluganović, župnik u Slavonskom Brodu.
Dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” odgovara na pitanje tko je bio ljubljeni učenik kojega spominje Ivanovo evanđelje, dr. Josip Grbac u teološkom osvrtu raspravlja o supsidijarnosti u socijalnim politikama, dok je razvoj hrvatskoga katoličkog pokreta tema povijesnog feljtona o katoličkom udjelu u baštini hrvatske kulture prve polovice 20. stoljeća.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” donosi tekst o problematici GMO-a u Hrvatskoj, a agresivno ponašanje u braku tema je malih bračnih savjeta dr. Pavla Brajše. U rubrici “O invaliditetu osobno” prof. Slađan Livnjak piše o rehabilitaciji kod osoba s amputacijama, a uz veliki porast cestovnog prometa u turističkoj sezoni dr. Valentina Mandarić piše o duhovnosti i kulturi ceste.