Zagreb, (IKA) – Rezultati istraživanja o mladima u Hrvatskoj povod su za komentar urednika Ivan Miklenića koji u novom broju Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 7. lipnja) upozorava na nevjerodostojnu sliku suvremene hrvatske stvarnosti koju nameću mediji. Riječ je naime o dva istraživanja koja su proveli hrvatska podružnica GfK-grupe, međunarodnog instituta za istraživanje tržišta, i portal MojPosao, a koja otkrivaju izrazito pozitivnu sliku o većini mladih u Hrvatskoj, za razliku od one koju nude sredstva društvenog priopćavanja, i “paradoksalno visok stupanj života na visokoj nozi u doba vrlo česte kuknjave i medijskoga neprofesionalnog prikazivanja stvarnosti”. “Stavovi mladih i prilike u kojima oni žive, izneseni u tim istraživanjima, slika su i suvremenoga hrvatskog društva i naznaka njegove budućnosti, te su više nego dobar povod za promišljanje aktualne stvarnosti u Hrvatskoj i poticaj za ispravljanje pojedinih društvenih anomalija i trendova koje pojedine manjinske skupine trajno pokušavaju nametati” – ističe se uz ostalo u komentaru.
Rasističke predizborne izjave povod su za intervju s dr. Ninom Raspudićem, profesorom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji govori o, najblaže rečeno, neprihvatljivosti svojevrsnog urbanog rasizma, zemljopisno usmjerenoj mržnji prema onima koji su podrijetlom iz drugoga kraja, šovinističkom lokalpatriotizmu u kojemu se doseljenici istoga roda prikazuju kao dežurni krivci za sva zla, a vladanje isključivo “autohtonih” u lokalnim sredinama kao nužnost. Pritom se dr. Raspudić pita “je li se itko od tih ljudi koji u medijima šire antihercegovačku mržnju zapitao kako se osjeća npr. neko dijete u zagrebačkoj Dubravi čiji su se roditelji doselili iz Hercegovine i utkali svoj život u Zagreb skromno živeći i pošteno radeći otkako znaju za sebe, kada pročita u novinama da su svi Hercegovci kriminalci koji su eto pokrali Hrvatsku pa sada uživaju u mercedesima i golemim vilama… O roditeljima mladića koji su kao dragovoljci iz Hercegovine otišli braniti Hrvatsku i ostavili život za istu zemlju u kojoj se danas blati njihov zavičaj, da i ne govorimo.” Osim toga, piše novinar Tomislav Vuković, zapitati se treba kako je moguće da u današnjoj Hrvatskoj koja se toliko ponosi i ističe svoje europske, demokratske i kršćanske temelje, nitko ne reagira na te i slične poruke mržnje.
U rubrici “Susret” novinar Tomislav Šovagović predstavio je Antu Bičanića, glavnog urednika projekta “Povijest hrvatskoga jezika” koji je pokrenut s ciljem sustavnog prikaza razvitka hrvatskoga jezika sve do najnovijih dana, a “Slavonska oaza duhovnih zvanja” naslov je reportaže iz Viljeva, sela smještenog u Osječko-baranjskoj županiji, koju potpisuje novinar Vlado Čutura.
Socijalna država, demokracija i supsidijarnost tema je teološkog osvrta dr. Josipa Grpca, a dr. Vladimir Lončarević u povijesnom feljtonu nastavlja s prilozima za raspravu o katoličkom udjelu u baštini hrvatske kulture u prvoj polovici 20. stoljeća.
Teolog dr. Ivan Bodrožić vodi čitatelje tragom djela i misli apostola Pavla koji svoje zajednice upozorava kako njihov stav prema cjelokupnom životu, a time i prema spolnosti, mora biti prožet osjećajem za Boga, dok dr. Ivan Dugandžić predstavlja Lukin način navještaja Radosne vijesti.
List donosi i opširna izvješća o dvjema proslavama – Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba, te 40. obljetnice uspostave Riječko-senjske metropolije. U rubrici “Propisi-pravo-pravda” pravnik Stjepan Androić govori o krizi ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, rubrika “(Pri)govor znanosti” potaknuta tvrdnjama osnovnoškolskog udžbenika za prirodu i društvo promišlja o (ne)štetnosti (bez)alkoholnih pića, dr. Pavao Brajša u “Malim bračnim savjetima” govori o utjecaju svađe na bračne partnere, a profesor rehabilitator Slađan Livnjak u rubrici “O invaliditetu osobno” piše o šećernoj bolesti.
U ovom broju Glasa Koncila, osim mjesečnog magazina Prilika, mladi novinari u svojoj redovitoj rubrici pokazuju da bez ideala čovjek samo preživljava.