Zagreb, (IKA) – “Vraćanje duga intelektualcima i hrvatskoj kulturi” – naslov je intervjua objavljenog u novome broju Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 10. svibnja) u kojem je književni kritičar prevoditelj i romanist Božidar Petrač u razgovoru s novinarom Tomislavom Šovagovićem čitateljima predstavio projekt “Hrvatska katolička baština 20. stoljeća”. Riječ je o biblioteci u sklopu koje je dosada, u nakladi Glasa Koncila, objelodanjeno 11 knjiga u kojima se, prema riječima urednika biblioteke, antologičara Petrača, “sustavno, objektivno i cjelovito predstavlja laike i klerike, žene i muževe koji su tijekom 20. stoljeća djelovali i dominirali našom javnom i kulturnom scenom, koji su svojim kršćanskim i duboko humanim vrijednostima, svojim vizijama i idejama pokušavali oplemeniti vrijeme najvećih svjetskih kriza te divljanja zločinačkih pojava utjelovljenih u znaku triju totalitarizama … te su zbog svoje kršćanske, katoličke svijesti i svoje nacionalne pripadnosti bili grubo izbačeni iz javnoga života… radi se o cijelom jednom odjeljku hrvatske povijesti i duhovnosti koji je do naših dana ostao prešućen, neistražen i nepročitan, na rubu interesa naše znanstvene i kulturne komunikacije”.
Pregled najaktualnijih prošlotjednih događaja Crkvi u Hrvatskoj i društvu počinje naslovnim prilogom o sedmome hodočašću sportaša Zagrebačke nadbiskupije u Mariju Bistricu. Što su bile glavne teme razgovora pri susretu kardinala Josipa Bozanića i ravnatelja odgojno-obrazovnih ustanova Krapinsko-zagorske te Varaždinske županije otkriva Mihael Sokol. On je prilogom popratio i kardinalov tradicionalni susret sa zagrebačkim maturantima u svetištu Sveta Mati Slobode na zagrebačkome Jarunu. Dopisnici lista izvijestili su kako je širom Hrvatske proslavljen Dan molitve za duhovna zvanja a pod naslovom “Primjer bogoljublja i rodoljublja” prenijeli dojmove s proslave Zrinsko-frankopanskog dana – spomena na dan pogubljenja hrvatskih mučenika Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana koji je misnim slavljem i drugim prigodnim svečanostima i događajima obilježen u Zagrebu, Čakovcu i Vrbovcu.
Iz redovitoga praćenja lista Papinih nastupa i govora u ovome se broju izdvaja prilog Darka Grdena o Papinome pohodu L’ Aquili, talijanskome gradu koji je početkom travnja pogodio razorni potres. Iz Rima se opširnim prikazom tijeka i programa zahvalnog hodočašća oko 1.500 vjernika Đakovačko-osječke i Srijemske (nad)biskupije u Rim javio Mihael Kelbas.
“Hrvatska je javnost upoznata s prilično agresivnim i stalnim nastojanjem pojedinih srbijanskih političkih stranaka, potpomognutih Srpskom pravoslavnom općinom u Subotici (što sigurno nije bez znanja i ‘blagoslova’ nekih pravoslavnih velikodostojnika) i nekoliko ‘hrvatskih Juda Iškariotskih’, koja su za šaku srebrnjaka spremni prodati sebe i unovčiti sve nacionalne dragocjenosti, da se Bunjevci pod svaku cijenu otrgnu od hrvatskoga etničkog stabla” – dio je reportaže novinara Tomislava Vukovića koji je tragom pitanja “Kako žive hrvatski vjernici izvan Hrvatske” posjetio Hrvate i vjernike župe Presvetoga Trojstva u vojvođanskom selu Mala Bosna.
Šest redovnica družbe Kćeri Božje ljubavi u Bosni i Hercegovini gotovo su preko noći godine 1945. postale mučenice i uznice, nevino osuđene – raseljene, protjerane, preslušavane, uhićene i zatvorene dok njihove optužnice nisu nikada pronađene. O njihovu životu i uzničkim danima u poslijeratnim komunističkim zatvorima piše Slavica Buljan.
Uz reportažu iz župe sv. Ane u Osekovu u kojoj između ostalog otkriva zašto je župna crkva prozvana majkom svih moslavačkih crkava, novinar Vlado Čutura je u rubrici “Susret” objavio razgovor s epidemiologom iz Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo prof. dr. Matom Ljubičićem koji čitateljima pojašnjava što je zapravo svinjska gripa te otkriva da mediji iskrivljuju istinu o njoj i šire paniku.
Pod naslovom “Bitka za vlast zasjenjuje programe” pravnik Stjepan Androić upozorava čitatelje koji će se uskoro naći u ulozi birača na predstojećim lokalnim izborima, da ne nasjedaju nerealna razmetanja obećanjima pojedinih kandidata ili stranaka. O predstojećim lokalnim izborima, kao onima koji potiču da se pozornost javnosti svjesno i promišljeno svrati na lokane zajednice – sredine kojima se najčešće ne pridaje primjerena važnost usprkos činjenici što u njima zapravo žive hrvatski građani, piše i Ivan Miklenić u ovotjednom komentaru. Navodeći i svake pohvale vrijedne poteze lokalnih vlasti poput kreditiranja školovanja mladih uz oprost duga onima koji se vrate u svoju sredinu, zatim i pozitivne primjere djelovanja lokalnih vlasti koje su u posljednjih osamnaest godina u pojedinim sredinama glede infrastrukture učinila mnogo, komentator ističe da je u današnjoj Hrvatskoj teško prepoznati sustavnu, konkretnim okolnostima i mogućnostima primjerenu i nepristranu skrb za stvaranje uvjeta opstanka i prosperiteta ljudi u malim sredinama. “Činjenica je”, piše on, “da mnoge lokalne zajednice svojim sredstvima jednostavno ne mogu riješiti infrastrukturna pitanja, a pomoć iz državnog proračuna često je vezana uz netransparentne kriterije pri čemu često presudnu ulogu ima poznanstvo s pojedinim moćnicima u političkom vrhu”. Kad je pak riječ o rješavanju životnog pitanja krova nad glavom, postupanje građevinskih lobija koji forsiraju prenapućivanje Zagreba iako je cijena kvadratnog metra neizmjerno povoljnija u seoskoj i manjoj gradskoj sredini Miklenića navodi na pitanje: “Uz koga su nositelji vlasti: uz građane ili lobije?”