Zagreb, (IKA) – Novi broj Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 15. ožujka) u cijelosti je objavio izjavu Komisije “Iustitia et pax” u kojoj se govori o nekim aspektima medijskog života u Hrvatskoj, također i odgovore članova komisije na pitanja o samoj izjavi i drugim srodnim aktualnim temama, a koja su postavljali medijski djelatnici za vrijeme njezina predstavljanja u Zagrebu.
Otkrivanje nove masovne grobnice Huda Jama u Sloveniji i presuda njemačkoga Vrhovnog suda kojom je postala pravomoćna presuda za udbaško ubojstvo hrvatskog državljana Stjepana Đurekovića – te dvije aktualne društvene i medijske teme – bile su povod Ivanu Mikleniću za osvrt u najnovijemu komentaru lista. Oba su događaja prema pisanju komentatora “nova potvrda da se prošlost na najneugodniji način vraća u sadašnjost”. Osvrnuvši se na otkriće nove masovne grobnice (kao dokaza jednoga od najgorih zločina u povijesti čovječanstva) u kojoj su i brojne hrvatske žrtve, Miklenić je istaknuo kako usprkos tomu što su i u Hrvatskoj pouzdano poznate vrlo brojne lokacije na kojima se nalaze masovne grobnice, nema niti sluha niti političke volje da bi se žrtvama makar posmrtno iskazao minimum poštovanja dostojnim pokopom. Uostalom, istaknuo je i podsjetio komentator “u Hrvatskoj je postojala saborska komisija za istraživanje komunističkih zločina, ali ju je koalicija lijevoga centra za svoga mandata ukinula i nikada više nije obnovljena, a sve su započete istrage zaustavljene”.
Za rubriku “Intervju” novinar Grden razgovarao je s venecijanskim patrijarhom kardinalom Angelom Scolom koji je kao predstavnik Zapadne Crkve bio sudionikom na susretu kardinala i predsjednika biskupskih konferencija Srednje i Istočne Europe na Stepinčevo u Zagrebu, a koji je neke svoje spoznaje i stavove podijelio s čitateljima Glasa Koncila. Kao dobar poznavatelj katoličkog laikata, posebno talijanskog, koji je ukratko i predstavio, kardinal Scola istaknuo je i za smjernice hrvatskome katoličkom laikatu kao najvažnije izdvojio njihovo povezivanje i udruživanje, potom promicanje katoličkog odgoja te aktivno promišljanje i raspravljanje o aktualnim životnim i društvenim temama, što, kako je pokazao na primjeru u Italiji, vodi do bitnoga kvalitetnog skoka kojim se tzv. “šutljivoj većini” pomaže da iziđe na vidjelo.
List je prilozima popratio i najaktualnije događaje koji su prošloga tjedna obilježili život Crkve u domovini i u svijetu: Helena Anušić prenosi dojmove i poruke odaslane s međunarodnoga simpozija o Ekumenskom vijeću Crkava, održanog na riječkoj Teologiji, kojim se željelo podsjetiti na 60. obljetnicu osnutka Vijeća i svega što je na putu prema sjedinjenju kršćana ono do danas ostvarilo; objavljeni su i kratki izvještaji s Vjeronaučne olimpijade osnovnoškolaca i srednjoškolaca svih (nad)biskupija, i sada već poznati pobjednici – sudionici splitske državne završnice koja će se “odigrati” u svibnju; o znanstvenome simpoziju održanom u Rimu povodom 200. obljetnice rođenja Charlesa Darwina i 150. obljetnice objavljivanja njegova najznačajnijega djela “Podrijetlo vrsta” pod naslovom “Vjera i evolucija nisu neprijatelji” piše Darko Grden.
Uz brojne priloge redovitih rubrika; reportažu iz Ivanje Reke, susret s vjernicom i samoukom kiparicom – umjetnicom svjetskoga glasa Margaretom Krstić, novi teološki osvrt o svetosti, posebno se ističe opširni osvrt Krešimira Cerovca na temeljne smjernice i danas aktualne poruke iz prve enciklike pape Ivana Pavla II. “Redemptor hominis” (Otkupitelj čovjeka), nakon 30. godina od njezina objavljivanja.
Branimir Stanić prikazuje znanstvene radove objavljene u časopisu “Društvena istraživanja” a koji se bave dijagnosticiranjem “bolesti” potrošačkog društva.
Čitatelje ravnodušnima neće ostaviti niti objavljeno svjedočanstvo “djevojke s osmijehom” 24-godišnje Kristine Terihaj, koja unatoč zdravstvenim poteškoćama, tome što je od djetinjstva u kolicima i nakon 21 operativnog zahvata odiše vedrinom i veseljem, pronoseći poruku o smislu života i svakoga novoga dana.