Zagreb, (IKA) – Uz “novo” korizmeno sučeljavanje u kojem Niko Ikić piše o razlici između kušnje i napasti, novi broj Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 8. ožujka) donosi najznačajnije dijelove korizmenih poruka hrvatskih (nad)biskupa. Povodom Tjedna solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini objavljena je poslanica predsjednika Hrvatskoga Caritasa, biskupa Josipa Mrzljaka.
Povodom 200. obljetnice rođenja prirodoslovca Charlesa Darwina i 150 godina od objavljivanja njegova djela “O postanku vrsta putem prirodne selekcije”, o znanstveniku čije su teze i uraci oduvijek izazivali žustru polemiku i sučeljavanja među znanstvenicima, čitateljima Glasa Koncila progovara profesor filozofije sa đakovačkoga KBF-a dr. Stjepan Radić. “Zbog čega je uopće došlo do sučeljavanja znanstvenika?” i “Zašto su polemike na europskom tlu bile mnogo blaže nego na američkom?”. Potom “U čemu sa sastoji bit Darwinove teorije evolucije?”, “Kako se suvremena teološka misao odnosi prema njegovoj teoriji i koji je konkretno stav Crkve prema teoriji evolucije?” – neka su od pitanja na koje je dr. Radić u intervjuu odgovorio. Pritom je naglasio kako se cijela Darwinova problematika mora promatrati u kontekstu odnosa razuma i vjere, a argumentima je potkrijepio i činjenicu da razvoj prirodnih i tehničkih znanosti nikada ne može “ugroziti” vjeru.
Najaktualnije događaje u hrvatskome društvu i Crkvi list je popratio zanimljivim prilozima i u redovitim kolumnama: “U kojim vremenima živimo?” naslov je “Zapažanja” kolumnistice Đurđice Ivanišević Lieb koja tvrdi da se uopće ne bavimo stvarnim životom, da smo zaokupljani banalnim stvarima, da novine postaju crna kronika a gotovo pola građana da se bavi biranjem predsjednika ili prepričava crnu kroniku. “Tako se naposljetku događa”, piše Lieb, “da se čak više brinemo o životinjama, o svakom izgubljenom psu, nego što se bavimo bližnjima i što bi se morali brinuti svi oni koji imaju normalnu svijest o državi u kojoj žive.” Uvijek aktualna tema hormonske oralne kontracepcije, osobito smrt dviju djevojaka za koje se smatra da su umrle zbog uzimanja kontracepcijske pilule “Yasmin” povod su članku autora iz Kršćanske inicijative “Pro scientia” “Hormonima protiv žena” koji je objavljen u rubrici “(Pri)govor znanosti”.
U naslovnome su prilogu Domagoj Sajter i Branimir Stanić izvijestili o Prvome međunarodnom kongresu ekonomije zajedništva za srednju i jugoistočnu Europu koji je u organizaciji Pokreta fokolara održan u Križevcima. Autori priloga otkrivaju koji je bio cilj toga susreta i što je uopće “ekonomija zajedništva” zbog koje su se u Križevcima okupili brojni sudionici iz čak 11 zemalja srednje i istočne Europe.
Uz reportažu iz riječke župe Jelenje, rodnoj župi Augustina Juretića, bliskoga Stepinčeva suradnika i jednoga od osnivača europskoga Crvenog križa, novinar Vlado Čutura predstavlja i novootvoreni Centar za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, njegov program i ponajbolje hrvatske stručnjake koji djeluju u tome, u Hrvatskoj, jedinstvenom i jedinom Centru koji pomoć pruža besplatno.
Tragom pitanja “Kako žive hrvatski vjernici izvan Hrvatske” Stipan Bunjevac posjetio je i predstavio župe, svećenike i redovničke zajednice koji, pod vodstvom biskupa Đure Gašparovića, okupljaju hrvatske katolike u obnovljenoj i sada samostalnoj Srijemskoj biskupiji.
“Sve više hrvatskih građana svjedoči da više ne može pratiti sadašnje medije jer oni u njima bude nemir, čak i jezu” – tako svoj ovotjedni osvrt započinje komentator Miklenić. Tome u prilog, smatra on, govore duboko skrivene i od javnosti pomno čuvane činjenice o više nego prepolovljenoj prodanoj nakladi naših vodećih dnevnika.” Usprkos tomu u suvremenoj medijskoj ponudi i dalje je, piše on, “sve više isključivosti, sektaštva, crnobijelih ideoloških pristupa, a posebno su na udaru vrijednosti i oni ljudi ili ustanove koji te vrijednosti žele njegovati i promicati”. Što je pritom mislio Miklenić pojašnjava analizom priloga objavljenog u “Globusu” pod nazivom “Mrtvačku Maticu hrvatsku treba hitno ukinuti” i s podnaslovom “Uvošteni gnjavatori koji su zasjeli na državnu kasu zavrijedili su da svi skupa dobiju nogom u dupe, a treba razjuriti i besposličare iz HAZU”. Nazvavši ga antihrvatskim pamfletom, koji je bez argumenata i pun mržnje prema drevnoj hrvatskoj kulturnoj i nacionalnoj ustanovi, komentator pita: “Može li se u jednoj demokratskoj i pluralnoj suvremenoj hrvatskoj državi tolerirati takva mržnja prema hrvatskom nacionalnom i kulturnom identitetu?”. … “Je li normalno, ili smo postali pravi pravcati mazohisti, da se u hrvatskoj državi vrijeđa i mrzi upravo hrvatski kulturno-nacionalni identitet i ustanove koji su mu nositelji?” pa “Nije li to uskrsnuće karađorđevićevske politike zatiranja svega što je nacionalno hrvatsko, nov pokušaj osporavanja elementarne slobode hrvatskom narodu da razvija svoj kulturni i nacionalni identitet?”.