Zagreb, (IKA) – “Aktualna svjetska financijska kriza koja prerasta u ozbiljnu ekonomsku krizu zbog koje mnogi već trpe ili će mnogi tek trpjeti, premda je posljedica čovjekove nezasitnosti i idolopoklonstva bogu profitu, uz ‘Kralja vjekova’ i prihvaćanje vrijednosti koje je on navijestio – postat će doprinos konačnom dobru” – dio je naslovnoga priloga što ga je u prigodi svetkovine Isusa Krista – Kralja svega stvorenja objavio Glas Koncila (s nadnevkom svetkovine Isusa Krista – Kralja svega stvorenja, 23. studenoga).
Potaknut najnovijim primjerom medijske konstrukcije – o navodnoj crkvenoj zabrani propovijedanja vlč. Sudcu od strane Jutarnjeg lista, koji je usprkos službenome stavu koji je u ime Zagrebačke nadbiskupije iznijela voditeljica Ureda za odnose s javnošću i u kojem se jasno kaže da zabrane propovijedanja nije bilo; a novinar toga lista izmišljajući da je tobože i IKA-i i Glasu Koncila bilo zabranjeno pisati o svećeniku Sudcu premda je Glas Koncila u prošlom broju izvijestio o kipu koji je Sudac darovao svetištu Sveta Mati Slobode, nastavio je propagirati svoje konstrukcije i posredstvom javne televizije, komentator Ivan Miklenić piše kako je i na tome primjeru još jednom postalo očito da medijski uraci javnosti ne posreduju objektivnu i istinitu sliku ni Crkve ni događanja u njoj, a građane i vjernike dezinformiraju i zbunjuju. Nažalost, ta se pojava ne odnosi samo na (dez)informiranje građana i vjernika o Crkvi nego, prema komentatorovu mišljenju, i na druge društvene krugove i područja djelovanja u suvremenome hrvatskom društvu te su građani i vjernici “trajno izloženi konstrukcijama, preuveličavanjima, podvaljivanjima ili prešućivanjima te im se tako plasira umjetna, izmišljena stvarnost, onakva kakvu bi određene ideološke i političke snage željele”, zaključio je Miklenić.
“Krivotvorine o Folksdojčerima i Katoličkoj Crkvi” naslov je članka Tomislava Vukovića u kojem se osvrnuo na, kako ga naziva, “problematični intervju” naslova: “Nećemo tako dugo čekati da Srbin postane predsjednik Hrvatske” koji je vukovarskim “Novostima – samostalnom srpskom tjedniku” dao profesor suvremene povijesti s Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. Tvrtko Jakovina.
U povodu 500. obljetnice rođenja autora prvoga hrvatskog romana “Planine” Petra Zoranića gost rubrike “Intervju” je predsjednik Organizacijskog odbora za proslavu Zoranićeva jubileja, prorektor Sveučilišta u Zadru i profesor francuskog jezika dr. Vladimir Skračić koji progovara o brojnim bitnim pitanjima suvremenog hrvatskog društva.
Uz to što potpisuje reportažu iz župe Podturen (u Varaždinskoj biskupiji) koja je posvećena sv. Martinu, novinar Vlado Čutura u rubrici “Susret” predstavlja prof. dr. Ivana Zulima s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu koji se zalaže za izgradnju fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj jer u njima prepoznaje najbolji mogući izvor energije.
Uz redovito praćenje lista najaktualnijih događaja Crkve u svijetu, opće audijencije s Papom i njegovih nastupa list je prilozima popratio i aktualna prošlotjedna društvena i crkvena zbivanja u Hrvatskoj: o znanstvenom simpoziju “Ništavnost ženidbe: procesne i supstantivne teme” crkvenih pravnika u Zagrebu izvijestila je Vlatka Plazzeriano, pod naslovom “Perspektive razvoja Slavonije” dopisnici Jakobfi i Kelbas pišu o temama i zaključcima sa Studijskoga dana o socijalnome nauku Crkve, a o čemu se raspravljalo na polugodišnjoj skupštini katoličkih udruga Riječke nadbiskupije otkriva Danijel Delonga.
Uz prilog teologa Ivana Bodrožića o drugome Pavlovu misijskom putovanju redovite čitatelje rubrike “Tragom djela i misli apostola Pavla” razveselit će nove spoznaje o boravku sv. Pavla na otoku Mljetu koje, u sklopu članka o znanstvenome skupu održanom u Dubrovniku u prigodi jubilarne godine sv. Pavla i hrvatskoga izdanja djela “Sveti Pavao apostol brodolomac” dubrovačkog pisca Ignjata Đurđevića, navodi Angelina Tadić.
U osvrtima čitatelja izdvaja se prilog fra Bernardina Škunce u kojem se kritički osvrće na medijsku polemiku oko nacrta za izgradnju crkve Hrvatskih mučenika na Udbini.