Zagreb, (IKA) – Novi je broj Glasa Koncila, koji nosi nadnevak druge nedjelje u listopadu, prilozima popratio najaktualnije prošlotjedne događaje iz crkvene i društvene zbilje. Slavljenički ugođaj i poruke odaslane iz Đakova, s proslave osnutka Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, uzdignuća Đakovačko-osječke nadbiskupije na metropolijsko sjedište i proglašenja izjava i odluka Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske (“Ti si Krist – za nas i za sve ljude”, Glas Koncila, Zagreb 2008.), u naslovnom prilogu prenosi Stipan Bunjevac. O 16. nacionalnom hodočašću katolika pripadnika Hrvatske vojske, policije, branitelja i vatrogasaca u Mariju Bistricu na koje su treću godinu zaredom, nakon dva dana pješačenja i prijeđena 102 kilometra stigli i vojnici i vjernici vojne kapelanije sv. Ilije proroka iz Petrinje izvijestio je Mihael Sokol. Na stranicama lista objavljene su i vijesti o proslavi velikog jubileja kojim su franjevci konventualci Hrvatske provincije sv. Jeronima sa sjedištem u Zagrebu obilježili sto godina svoga djelovanja u okviru sadašnjih granica provincije također o, tom prigodom, održanome međunarodnom simpoziju “Posljednjih 100 godina: Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca (1907. – 2007.)” na kojem se okupio niz znanstvenika i stručnjaka, poznavatelja osoba i događaja koji su obilježili proteklih sto godina u životu provincije. Mlađim će čitateljima i onima u inozemstvu zanimljiv i poticajan biti članak o najvećem godišnjem okupljanju mladih hrvatskih vjernika u Švicarskoj. S tradicijom okupljanja dugom 32 godine pod nazivom “Rumeni list” ovogodišnji je susret hrvatska katolička mladež posvetila 110. obljetnici rođenja i 10. obljetnici beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca.
Za nedavna održavanja međunarodnoga znanstvenog simpozija o temi “Alojzije Stepinac – povijesni kontekst u međunarodnoj perspektivi” kojim se na poseban način, u prigodi proslave 10. obljetnice Stepinčeve beatifikacije želio osvijetliti blaženikov lik i djelovanje u teškim povijesnim okolnostima totalitarizama posebnu je pozornost hrvatske javnosti privukla židovska povjesničarka iz New Yorka dr. Esther Gitman jer je u svom predavanju iznijela niz dosada nepoznatih povijesnih dokumenata u kojima se očituje Stepinčeva dosljednost i ustrajnost u spašavanju svih koji su bili ugroženi, a osobito Židova tijekom Drugoga svjetskog rata. Za novi je broj Glasa Koncila rado pristala na razgovor s novinarom Tomislavom Vukovićem i taj razgovor je sada objavljen u rubrici “Intervju”. Novinar Vuković još je jednom autor novoga serijala u rubrici “Povijesni feljton” u kojem donosi dosada neobjavljene dokumente Međunarodnoga odbora Crvenoga križa pri NDH s namjerom stvaranja jasnije i cjelovitije slike o humanitarnom radu u Hrvatskoj za vrijeme Drugoga svjetskog rata.
Uz Dan bijeloga štapa – dan slijepih i slabovidnih osoba Brankica Lukačević potpisuje prilog naslova “Kad sam oslijepio, ja sam progledao” pod kojim ispisuje svjedočanstvo 35-godišnjega Davora Cindrića o tome kako je, pomoću vjere, prihvatio potpunu sljepoću.
Pozornost svih crkvenih medija u svijetu ovih je dana usmjerena prema “glavnome gradu kršćanstva” – Rimu u kojem je započelo 12. redovito opće zasjedanje Biskupske sinode. Hrvatskoj javnosti Glas Koncila donosi opširni prilog o tom velikom događaju, na kojem 253 sinodska oca i gotovo još toliko stručnjaka, promatrača i delegata iz cijeloga svijeta razmatra o ulozi i značenju Božje riječi u životu i poslanju Crkve.
Uz reportažu lista iz jednoga od najvećih slavonskih sela, drevnoga povijesnoga mjesta koje datira još iz 14. stoljeća, i istoimene župe – Drenovci, ističu se novi prilozi “mladih snaga” Glasa Koncila koji su u sklopu svoje redovite rubrike “Mladi mladima” istražili kako je organizirano visoko školstvo u Hrvatskoj te rubrika “Susret” u kojoj Iva Sorta-Bilajac, viša asistentica na riječkom Medicinskom fakultetu i generalna tajnica nedavno održanog svjetskog kongresa bioetike, govori, između ostalog o tome, kakvu ulogu u bioetičkom dijalogu današnjice imaju vjerski nazori.
“Zašto stagnacija?” naslov je komentara Ivana Miklenića u kojem se osvrće na javne istupe i događaje koji, prema njegovu mišljenju “otkrivaju da hrvatsko društvo krajem prvog desetljeća u 21. stoljeću – umjesto, da, makar polako, gubi karakteristike društva s komunističkom ideologijom i vlašću svojstvenom do pada Berlinskog zida odnosno demokratskih promjena u istočnoeuropskim zemljama – proživljava dugotrajnu stagnaciju, a na momente i pokušaje vraćanja u 1989. godinu”. Kao najreprezentativniji primjer komentator navodi istupe prvoga čovjeka države, Predsjednika Republike Hrvatske, a osobito onaj koji je odjeknuo u medijima, kad je u Ludbregu iznio zahtjev da “umirovljeni borci NOB-a moraju biti izjednačeni u pravima s braniteljima Domovinskog rata”. “Znači li to”, pita komentator, “da Predsjednik zastupa da i borci NOB-a moraju biti spremni poput branitelja Domovinskog rata na sudovima odgovarati i za eventualno počinjene ratne zločine?”