Zagreb, (IKA) – Iz najaktualnijih vijesti o događajima u hrvatskoj Crkvi i društvu novi je broj Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 14. rujna) izdvojio i naslovni prilog posvetio proslavi 500. obljetnice rođenja hrvatskoga bana i vojskovođe Nikole Zrinskoga Sigetskoga te 442. obljetnici njegove pogibije u Sigetskoj bitci kojom je zajedno sa svojim suborcima zaustavio prodor Turaka u središnju Europu; dopisnica Jasminka Bakoš-Kocijan bila je u “centru svijeta” Ludbregu povodom godišnje proslave u čast Predragocjene Krvi Isusove, na kojoj se, kako piše, u tome jedinom hrvatskom euharistijskom svetištu, uz 60-ak svećenika okupilo oko 30.000 hodočasnika iz Hrvatske i inozemstva. Pregled događaja, predstavljače i teme s 37. obiteljske škole održane krajem kolovoza u Zagrebu za list je predstavio voditelj obiteljske ljetne škole o. Jure Bosančić dok je s dosada, po broju sudionika, najvećeg, 9. po redu svjetskog kongresa bioetike održanog početkom rujna u Rijeci i Opatiji izvijestio Danijel Delonga. Prvi je put taj svjetski kongres održan u čak dva grada, predavanja su održavana u 8 dvorana, pored središnjih izlaganja glavnog dijela programa održano je i 7 satelitskih konferencija s posebnom tematikom, a najveća vrijednost i karakteristika tog kongresa, na kojemu su bile zastupljene teme iz svih područja ljudskog djelovanja, od medicine i znanosti do ekologije i prava životinja, prema pisanju Delonge, bila je upravo u raznolikosti kultura i pristupa pojedinim pitanjima iz bioetike.
Uz redovito praćenje lista najaktualnijih događaja Crkve u svijetu, opće audijencije s Papom i njegova zauzimanja za mir u svijetu, apeli za zaustavljanje nasilja nad kršćanima, novinar Rafael Rimić prenosi zanimljivu priču talijanskog mjesečnika “Jesus” o životu Crkve i kršćana u Kambodži, s pretežno budističkim stanovništvom koje još uvijek ima svježe rane od Pol Potove diktatorske vladavine kada je u razdoblju od 4 godine u Kambodži umrlo i poginulo dva od ukupno sedam milijuna stanovnika.
Uz Svjetski dan pismenosti Tvrtko Klarić i Petar Grgec priredili su kratki povijesni pregled jedne od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova – Hrvatskoga književnog društva sv. Jeronima koje ove godine slavi 140. obljetnicu djelovanja. U prilogu su tako istaknuti najvažniji momenti društva od utemeljenja koje se zbilo na poticaj kardinala Jurja Haulika, preko prvih jeronimovskih izdavačkih pothvata, “zlatnoga doba” sve do prilika i okvira u kojima društvo djeluje danas. Obilježavanje Dana pismenosti bio je i neposredan povod za osobitog gosta u rubrici lista “Intervju”: istraživač arhivskoga i knjižničkoga blaga, franjevac Vatroslav Frkin, suautor nedavno objavljene knjige “Bibliografija knjiga hrvatskih autora u knjižnicama Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, 1495. – 1850. u kojoj je sabrao 2.305 naslova i autora, od unikatnih, onih sačuvanih u samo nekoliko primjeraka sve do onih tiskanih u velikoj nakladi u nekadašnjim europskim tiskarskim središtima. Uz to što je ukratko predstavio knjigu, tijek i zanimljivosti vezane uz istraživanje koje je prethodilo njezinu objavljivanju, prisjetio početaka svoga istraživačkog rada u arhivima i knjižnicama, o. Frkin je dao opću ocjenu knjižničkoga blaga franjevačkih provincija u Hrvatskoj.
Doživljaje s Olimpijskih igara te s veličanstvenog dočeka koji su joj priredili Senjani za list je s čitateljima u prilogu Zvonka Ranogajca pod naslovom “Brončana senjska ruka” podijelila Sandra Šarić, osvajačica olimpijske medalje u tekvandou. Kad jedna ugledna institucija kao što je to stručni sud Europskog udruženja za cvijeće i krajobraz “Zlatni cvijet Europe” prilikom posjeta Hrvatskoj i centru za rehabilitaciju “Mir” u Kaštel-Novom učini presedan i na licu mjesta utemelji nagradu za rad na dobrobit ljudi s posebnim potrebama “Lucija Čikeš” koja nosi ime žive osobe, a ona je štoviše i ravnateljica spomenutoga centra, to je pravi motiv Dragici Zeljko Selak da o tome s dr. Lucijom Čikeš porazgovara za rubriku “Susret”.
Prvi dio “teološkog osvrta”, pod naslovom “Oaze duhovno-političkoga razvoja Crkve i društva”, potpisuje dr. Josip Sabol, a u njemu promišlja nad nekim od načelnih pitanja redovništva – može li se tradicionalno razumijevanje redovništva uopće uskladiti s duhovno intelektualnom strukturom današnjega čovjeka te u kolikoj je mjeri odluka na redovnički život danas među ljudima aktualna.
“Jao društvu u kojem političari na takve načine postupaju s istinom, stvarnošću, činjenicama. Istina je stvarno problem” – tim je riječima ovotjedni komentar, u kojem aktualizira pitanje položaja istine, tj. odnosa prema istini u suvremenome hrvatskom društvu, zaključio Ivan Miklenić. Navodeći primjere koji upravo ilustriraju često ponašanje političara u hrvatskome društvu, kad je riječ o zauzimanju stava prema nečemu što im je posve nepoznato, u što nisu upućeni, a čija je posljedica, piše komentator, “gorak okus odnosa prema istini” i kojim se onda u suvremenom hrvatskom društvu, uz svesrdnu i dobro isplaniranu pomoću medija, stvara uvjerenje kako istina uopće nije i važna”. “U javnosti se stvarnost interpretira kroz točno određene ‘naočale’, a građane se namjerno ostavlja u većoj ili manjoj neodlučnosti što je zapravo točno ili istinito” – upozorio je Miklenić te još jednom podsjetio na “boljku” suvremenoga hrvatskog društva a ta je da se ono, osobito na razini javnosti, veoma sporo i teško oslobađa ‘istinâ’ koje su desetljećima nametane kao istine.