Zagreb, (IKA) – “Nažalost mnogi su životi izgubljeni, a to pogađa njihove najbliže. Koliko se može utjecati i preventivno djelovati da ne dođe do tragedija, što se poduzima, kako i komu se obratiti ukoliko se tragedija dogodi, pitanja su koja se često nameću prometnim stručnjacima, policiji, liječnicima, stradalnicima i njihovim članovima obitelji” – uvod je u prilog objavljen u novome broju Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 7. rujna) u kojem je predstavljena Udruga obitelji osoba stradalih u prometu. Uvidjevši da smrt na cestama predstavlja epidemiju svjetskih razmjera, te da je usprkos Nacionalnom programu za smanjivanje broja nesreća, broj poginulih u prometu kod nas sve veći, skupina ljudi iz Pule, pogođena osobnom tragedijom gubitka člana obitelji stradalih u prometu odlučila je osnovati udrugu radi preispitivanja i poboljšanja postojeće prometne politike te pružanja pomoći obiteljima stradalih. Članovi udruge i predsjednica za list su također predstavili i ostale važne ciljeve te programe koje provode i planiraju provesti.
Zašto, u prometnim postupcima MUP-a obećana brzina, pojednostavljenje postupaka i smanjivanje nepotrebnih formalnosti kad je riječ o zakonu u prometu (tzv. hitrorez), još nisu proradili te zašto se donose novi zakoni koji svojim normama usporavaju postupke – pitanja su koja u ovotjednoj rubrici “Propisi-pravo-pravda” postavlja pravnik Stjepan Androić.
Moralno-politička podobnost u suvremenome hrvatskom društvu tema je ovotjednog komentara urednika lista Ivana Miklenića u kojem piše da premda se u našem društvu izvana mnogo toga promijenilo te da zasigurno više nije riječ o ideološko-političkoj podobnosti iz doba tzv. socijalističkoga društva i komunističkog režima “bilo bi naivno misliti da se društvo u tako kratkom roku uspjelo osloboditi naslijeđenog mentaliteta” u kojem jedno od ključnih mjesta imala upravo ta ideološko-politička paradigma, ali je činjenica, ističe nadalje, “da su uz staru stvorene nove ideološko-političke paradigme i da mnoge skupine u suvremenome hrvatskom društvu i dalje funkcioniraju upravo po modelu ili kriteriju podobnosti”, zbog čega, “gotovo svi oni koji se nisu svrstali u neke od tih određenih skupina, bez obzira bili najbolji na svijetu na nekom svom području zanimanja, nemaju nikakvih izgleda za prosperitet u hrvatskom društvu”. Kao primjer Miklenić navodi odnos prema inovatorima i njihovim inovacijama te prema Hrvatima znanstvenicima provjerenoga svjetskog ugleda.
A upravo je znanstvenik svjetskoga ugleda, za čija postignuća hrvatska javnost gotovo da i nije čula, gost rubrike “Intervju”. Rodom iz Starigrada, prof. dr. Branko Katalinić, osnivač je studija mehatronike na Tehničkom sveučilištu u Beču gdje je i profesor na području robotike, fleksibilnih proizvodnih i inteligentnih sustava. Dobitnik brojnih međunarodnih nagrada i sedam doktorata tehničkih znanosti za list između ostalog govori kako je biti vjernik znanstvenik te u kakvom su odnosu danas, prema njegovu mišljenju, vjera i znanost.
“Zaštitnik Hrvata pri europskoj integraciji” naslov je promišljanja koje uz blagdan sv. Marka Križevčanina donosi Ivan Miklenić. Osim formalno-pravnih uvjeta koje Hrvatska mora ispuniti za uključivanje u punopravno članstvo, pred hrvatskim građanima, piše autor članka, stoji ne manje važan neformalni zahtjev da Hrvatska kao nova članica ne bude tek siroče već obogaćenje te velike zajednice pružanjem vlastitih “hrvatskih” vrijednosti koje su toj velikoj zajednici potrebne i poželjne, a jedan od zaštitnika i uzora za postupanje Hrvatske na tom području upravo može biti sv. Marko Križevčanin. A kako se za proslavu blagdana sv. Marka Križevčanina pripremaju Križevci piše Marcel Kovačić, jedan od organizatora proslave, župni pastoralni vijećnik župe sv. Ane, čiji je angažman i predanost u suradnji sa župljanima i mještanima opisana u rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi”.
S aktivnim župljanima drevne župe sv. Vida u mjestu Vidovec, nedaleko od Varaždina novinar Vlado Čutura upoznaje čitatelje kroz reportažu. “Iz života hrvatskih vjernika izvan Hrvatske” rubrika je Tomislava Vukovića koju je ovoga tjedna naslovio “Čuvari pisane hrvatske riječi”. S razlogom, u njoj naime novinar Vuković prikazuje glasila hrvatskog izvandomovinstva i donosi njihovu kratku povijest nastanka. U ovome broju tako je predstavio uredništva mostarskoga “Dnevnog lista”, kotorskog mjesečnika “Hrvatski glasnik” i karaševske periodike “Hrvatska grančica”.
Uz redovito praćenje lista najaktualnijih događaja Crkve u svijetu, Crkvu u Hrvatskoj i hrvatski narod obilježio je povijesni događaj otvaranja prve hrvatske katoličke osnovne škole u Šibeniku, o čemu u naslovnom prilogu lista piše Ivo Kronja. Mihael Sokol prenosi dojmove i poruke s proslave 350. obljetnice župe Presvetog Trojstva i pastoralnog djelovanja franjevaca u Karlovcu, a Helena Anušić iz Rijeke izvještava o početku proslave 400. obljetnice dolaska kapucina. U kakvom je ozračju proslavljena 500. obljetnica kapele Sv. Volfganga u Vukovoju nad Klenovnikom o kojoj je, zbog njezine jedinstvenosti i osobite umjetničke vrijednosti u nakladi Glasa Koncila objavljen i sakralni kulturno-povijesni vodič, piše Nedjeljko Pintarić.
Čitatelji i zaljubljenici u Božju riječ – Bibliju, zasigurno neće propustiti popularne rubrike “Upoznajmo Bibliju” i “Tragom djela i misli apostola Pavla” kao ni “Nedjeljnu biblijsku poruku”.
Novi broj Glasa Koncila objavljen je na 72 stranice jer sa sobom donosi i najnoviji broj mjesečnoga magazina Prilika, čija će naslovna tema vjerujemo zainteresirati mnoge.