Zagreb, (IKA) – “Branitelji su pošli u rat radi obrane Hrvatske i hrvatskog naroda i željeli su samostalnu, demokratsku i pravednu hrvatsku državu, simbol su većine koja želi mir, pravdu, socijalni sklad te gospodarski, kulturni i svekoliki prosperitet hrvatskoga naroda pa su zato tako često na udaru protivnika”, ističe u komentaru najnovijega broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 10. kolovoza) urednik Ivan Miklenić. Promišljajući o prvome nacionalnom Danu branitelja, proslavljenom u utorak 5. kolovoza na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, komentator je postavio i pitanja koja se sama nameću, poput: “Zašto je političarima trebalo čak 13 godina da velikodušno dopuste uspostavu Dana branitelja i kroz što su sve morali proći branitelji prije nego što su im političari odobrili njihov dan?” te “Zašto je – kako se pitaju mnogi branitelji – Dan branitelja pridodan tek kao svojevrstan prirepak državnomu blagdanu Danu pobjede i domovinske zahvalnosti, nisu li branitelji zaslužili da imaju samo svoj dan?”
Uz početak Olimpijskih igara u Pekingu za Glas Koncila govori trofejni hrvatski plivački reprezentativac Gordan Kožulj. U razgovoru s Tomislavom Šovagovićem prisjetio se svojih dosadašnjih nastupa na olimpijskim igrama, a progovorio je i o svojoj karijeri, nacionalnom naboju i zajedništvu kod hrvatskih sportaša, očekivanjima i pritisku javnosti, dopingu, kao i politici koja je postala neizostavan dio svakoga sportskog događaja. Osvrćući se na prosvjede za oslobođenje Tibeta koji su pratili put olimpijske baklje diljem svijeta, Kožulj je istaknuo da je bit sporta “ukazati na probleme čovječanstva, pa tako i reći da ljudi u Tibetu nisu slobodni. Mojih 200 metara leđno neće pridonijeti napretku čovječanstva, ali mogu izraziti jasno i glasno nešto što će možda nekomu jednog dana pomoći da živi slobodnije”. Progovorio je i o planovima za budućnost, a posvjedočio je i o važnosti vjere u karijeri i privatnom životu.
Vlado Čutura potpisuje reportažu iz Hrvatske Kostajnice. Mjesto smješteno na jugoistočnom rubu središnje Hrvatske, uz samu granicu s Bosnom, tijekom povijesti često je bilo razmeđe kultura i uporište hrvatske opstojnosti. Župa u Hrvatskoj Kostajnici posvećena je sv. Nikoli, a pastoriziraju ju franjevci provincije sv. Ćirila i Metoda. Reportaža prikazuje vjernički život, kao i karakteristične životne probleme tamošnjeg stanovništva koje je teško stradalo u Domovinskom ratu.
Reportažu u povodu 60. obljetnice Države Izrael donosi Darko Grden. Kršćana u Svetoj zemlji ima tek 1,8 % populacije, odnosno oko 160 tisuća, a njihov je opstanak sudbinski isprepleten s budućnošću Židova i Palestinaca.
“Za sve ono što radimo iz ljubavi uvijek ima vremena”, posvjedočila je u rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi” Kornelija Marović, voditeljica katehetske skupine “Mudrost starih i snaga mladih” u sisačkoj župi Uzvišenja sv. Križa. Skupina koju vodi brine se u ime župe o petstotinjak evidentiranih osoba starijih od 70 godina. No, sa zadovoljstvom djeluje i u drugim aktivnostima, kojih je u toj župi uistinu mnogo.
Osim prirodne ljepote, svojom konfiguracijom Hrvatska je prikladna za proizvodnju obnovljivih izvora energije. “Kakvo je stanje u Hrvatskoj s obzirom na obnovljive izvore energije?” – pitanje je na koje je odgovor potražio Vlado Čutura koji je posjetio vjetroelektranu Krtolin iznad Šibenika te razgovarao s Joškom Laburom iz šibenske Gospodarske komore i tamošnjeg društva inovatora “Faust Vrančić”.
Više od 800 mladih iz cijele Hrvatske i hrvatskih katoličkih misija sudjelovalo je ove godine na svjetskom susretu mladih koji je održan u Sydneyju u dalekoj Australiji. U susret su se uključili mladi iz brojnih župnih zajednica i raznih pokreta, a na susretu su bili i Zvonimir Jurić i Katarina Špančić, mladi vjernici iz župe Svih svetih u Sesvetama. O svojim dojmovima posvjedočili su u razgovoru s Mihaelom Sokolom.
Uz ostale redovite rubrike – kao i domaće, inozemne te vijesti iz kulture – tjednik donosi i “Ispovijest misionara u Hrvatskoj” Nixona Eduarda Caiceda Gonzalesa, susret sa žrnovskim župnikom don Božom Baničevićem, kao i razgovor sa zadarskom Rimljankom Mirom Dujelom koja je u zadnjem broju rimskog časopisa “Kršćanski korijeni” (Radici Cristiane) predstavila Hrvatsku. List donosi i novi nastavak feljtona povjesničara dr. Josipa Jurčevića uz knjigu kardinala Bozanića “Istina u ljubavi”. Kršćanska inicijativa “Pro scientia” u rubrici “(Pri)govor znanosti” promišlja o povezanosti povećane učestalosti pojave raka mozga i mobitelskog zračenja, kolumnistica Đurđica Ivanišević Lieb u “Zapažanjima” o obrani stava, a pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” pojašnjava “kada, za koga i kako” je moguć dokup mirovine.