Zagreb, (IKA) – Nacrt Zakona o suzbijanju diskriminacije o kojem se prošloga tjedna raspravljalo u Hrvatskome saboru povod je tekstu pod naslovom “I odbijanje kumstva – bila bi diskriminacija” te komentaru Ivana Miklenića koji je objavljen u Glasu Koncila (s nadnevkom nedjelje 8. lipnja). Komentator postavlja pitanje kako je uopće moguće da je taj Zakon iako nepotreban suvremenome hrvatskom društvu, ideološki i s mnoštvom spornih odredaba koje bi, u slučaju prihvaćanja zakona u sadašnjoj formi, imale brojne i vrlo neugodne posljedice za mnoge članove hrvatskoga društva, tako “glatko prošao” parlamentarnu raspravu? Podatak da je taj Zakon sastavljen prema Protokolu 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koji je Hrvatska prihvatila 2002. godine, a uz nju još samo 8 država od kojih niti jedna nema niti stratešku poziciju u Europi a niti dug ili stabilan demokratski poredak a sam predlagatelj zakona objašnjava činjenicom da ga ostale države članice Vijeća Europe nisu željele potpisati i ratificirati “zbog nepredvidljivih posljedica koje bi mogao imati u praksi jer zabranjuje diskriminaciju na širok način” smatra Miklenić, “otvara pitanje tko je i s čijim dopuštenjem uime Republike Hrvatske potpisao taj Protokol 12 i na taj način potvrdio sluganski, podložnički stav RH pred nekim skrivenim snagama u Vijeću Europe.” “Doda li se tome”, nastavlja komentator, “kako sam predlagatelj zakona piše da su u nacrt toga zakona unesene ‘diskriminatorne osnove koje nadilaze međunarodne standarde’ postaje očito da se Hrvatskoj želi nametnuti radikalnija rješenja i veće obveze čak i od tog Protokola 12 koji je neprihvatljiv većini članica Vijeća Europe te se pita je li to hrvatskom društvu dana funkcija pokusnog kunića a da saborski zastupnici to uopće nisu primijetili. Uz to što se u komentaru analiziraju još neke od spornih odredaba toga Zakona iz kojih se vidi da on ugrožava tekovinu pluralnoga društva u kojem su sva uvjerenja ravnopravna ističe se također da taj Zakon na suptilan način promovira nove ideološke povlaštene skupine koje su u suradnji s Ministarstvom izradile taj prijedlog zakona, dok ostale udruge građana i vjerske zajednice nisu ni bile upoznate da se priprema spomenuti Zakon te kao takav piše Miklenić, “u sadašnjem obliku nikada ne bi smio biti prihvaćen”.
Neovisni stručnjak i član Savjeta Hrvatske narodne banke dr. Branimir Lokin koji je devedesetih godina bio predsjednik Nadzornog odbora Hrvatske brodogradnje Jadranbroda gost je rubrike “Intervju” u kojem između ostalog donosi vlastito viđenje mogućih rješenja postojećih i nagomilanih problema u hrvatskoj brodogradnji kao jednoj od strateških grana našega gospodarstva a navodi i razloge zbog kojih se Hrvatska ne bi smjela odreći svoje brodogradnje.
Darko Grden i Rafael Rimić u nizu priloga donose pregled najaktualnijih događaja iz Vatikana i Crkve u svijetu dok u posljednjem nastavku teološkog osvrta Ivan Šibalić zaključuje govor o značenju nedavna Papina posjeta SAD-u.
Naslovni prilog lista posvećen je proslavi svetkovine Majke Božje od Kamenitih vrata i zaštitnice Zagreba na kojoj se okupilo više od deset tisuća vjernika, a uz njega je vezan i prilog o Danu branitelja Grada Zagreba koji se kulturnim, sportskim i drugim različitim aktivnostima održavao od 24. svibnja te je upravo sudjelovanjem predstavnika brojnih braniteljskih udruga u svečanoj misi i procesiji Majci Božjoj od Kamenitih vrata završen 31. svibnja.
“Tehnika je veliki Božji dar” – kazao je mons. Frane Šimat u razgovoru novinaru Vladi Čuturi koji je u svom članku čitateljima predstavio župnika župe Vodice i računalnog pionira koji se među prvima u Hrvatskoj počeo služiti računalom i otada ga neprestano koristi u svom radu.
Koje se duhovne sadržaje može pronaći u poznatome hrvatskom turističkom središtu Opatiji i zašto oni privlače tolike turiste otkriva se u novoj reportaži lista. Dva pak velika sportska događaja – Europsko nogometno prvenstvo u Austriji i Švicarskoj te nadolazeće Olimpijske igre u Pekingu motivirali su mlade novinare Glasa Koncila da istraže i u rubrici “Mladi mladima” objave rezultate istraživanja o tome kako se mladi odnose prema sportskim natjecanjima i aktivnostima, o aktivnosti mladih u Hrvatskoj i svijetu, zašto su neki sportovi popularniji od drugih te kako su biblijski pisci pisali o sportu.