Zagreb, (IKA) – Uz naslovni prilog novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 25. svibnja) o 63. obljetnici blajburške tragedije održane 17. svibnja na Blajburškome polju i o predstavljanju fotomonografije “Bleiburg – tragedija i nada”, najnovijeg izdanja Glasa Koncila, tretiranja blajburškog zločina i križnih putova u medijima dotiče se i komentar lista. U činjenici da su mediji, izvještavajući o toj komemoraciji, sustavno izbjegavali javno spominjanje bilo žrtava bilo počinitelja, te im je bilo važnije prenijeti podatak o prisutnosti “ljudi odjevenih u crno i mladih u kapama sa slovom U”, komentator Miklenić prepoznaje još jedno “uspješno odvraćanje pozornosti javnosti od partizanskih zločina”. Da medijski gospodari i moćnici, istaknuo je Miklenić, ne žele da se raščisti prošlost, da se iskaže ljudsko dostojanstvo svim žrtvama i da se po jednakim kriterijima osude svi zločini, očitovalo se i u gotovo potpunom zanemarivanju i(li) vrlo niskom pozicioniranju na ljestvici važnih vijesti, od strane nacionalne televizije (ali i ostalih medija), zajedničke međunarodne izjave triju komisija “Iustitia et pax” što se u povijesti samostalnih država Slovenije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske dogodila prvi put. Komentar koji je zaključio osvrtom na HTV-ovu emisiju “Latinica” u kojoj su prilozi o temi “Crkva i biznis” “postali pristrani anticrkveni pamfleti koji su osim očitih zlonamjernosti i tendencioznosti obilovali i neistinama o Crkvi i crkvenim materijalnim dobrima” komentator je naslovio “Mediji protiv općeg dobra” jer je iz tih primjera očito, ustvrdio je, da “prezentacija aktualnih zbivanja u medijima otkriva sve snažniji utjecaj onih kojima nije stalo do općega dobra i hrvatskih nacionalnih interesa”.
Aktualne i u javnosti u posljednje vrijeme s mnogo profesionalne nekorektnosti i neetičnosti tretirane teme Jasenovca i Bleiburga bile su povod da se u ovotjednoj rubrici “Intervju” o njima progovori na istinit i objektivan način. “Koliko je Katolička Crkva kriva za osnutak, postojanje i djelovanje logora u Jasenovcu tijekom NDH-a?”; “Tko su tzv. katolički svećenici koljači o kojima se u javnosti govori?”; “Kada je zapravo počela nemoralna ‘licitacija’ jasenovačkim žrtvama?” te “Koje su danas znanstveno mjerodavne brojke o žrtvama u Jasenovcu i Bleiburgu?” neka su od važnih pitanja o kojima je upitan povjesničar s Hrvatskoga instituta za povijest dr. Mario Jareb.
Između zanimljivih osvrta čitatelja izdvojen je osvrt pod naslovom “HTV dopušta i širi podvale o Crkvi”, u Našim razgovorima dan je opširan odgovor na pitanje “Dobivaju li svećenici plaću?” dok se na prvim stranicama lista, zbog širenja neistine o životu u Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati u Večernjem listu, objavljuje reakcija poglavara u obliku priopćenja kao i pismo roditelja čiji su sinovi sjemeništarci na zagrebačkoj Šalati.
“Istina se ne može sakriti” naslov je članka Irene Popovački u kojem predstavlja novoosnovanu udrugu “Zviždač” čija je predsjednica najpoznatija hrvatska “zviždačica” Vesna Balenović. Kao nekadašnja voditeljica projektnog ekspertnog tima ekonomista u uredu Izvršnog direktora velike hrvatske naftne kompanije Ine Balenović je zbog prokazivanja višemilijunskih propusta i kriminala u toj tvrtci bila otpuštena s radnog mjesta, nakon čega je uslijedila “prava kalvarija” koju je čitateljima u članku ukratko prepričala a koja ju je i motivirala na osnivanje udruge koja želi pridonijeti suzbijanju korupcije i drugih zloporaba.
Župljane prostorno najveće hrvatske župe sv. Nikole u Komiži na otoku Visu, za koju kažu da je “oživjela” nakon pada komunizma, posjetio je i u reportaži predstavio Vlado Čutura. Prilog “s mora”, točnije tumačenje znanstvenika dr. Maksima Klarina o Kalendaru sv. Krševana i Zadarskim astronomskim tablicama, dokumentu koji spada u najstarije efemeridske zapise, a kojim je potvrdio podatak da je Hrvatska i prije velikih otkrića Vasca de Game, Vespuccia i Kolumba prednjačila u astronomskoj navigaciji donosi Ines Grbić.
Uz redovite “Male bračne savjete” dr. Pavla Brajše, o supermamama modernoga doba koje se danas nerijetko nalaze pred izazovom usklađivanja karijere i majčinstva pišu mladi iz Glasa Koncila.
O svome životnom putu od studentice religijskih znanosti do ulaska u cistercitski monaški samostan, o svakodnevnom životu monaha i monahinja, specifičnostima cistercitskog reda za list je rado posvjedočila belgijska cistercitkinja Marie-Bernard de Wilde d’Estmael.
Uz novoobjavljeni, posljednji broj Glasa Koncila u mjesecu svibnju, peti put zaredom na 32 dodatne stranice dolazi mjesečni magazin “Prilika” s prigodnom naslovnom temom uoči EURA 2008.: “Nogomet – posao i strast koja spaja. Europsko nogometno prvenstvo prilika je i za kulturu ponašanja”.