Zagreb, (IKA) – “Je li hrvatska majka rađala svece?” naslov je priloga o hrvatskim svecima i blaženicima koji prigodno uz svetkovinu Svih svetih donosi novi broj Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 4. studenoga). Riječ je o ljudima koji su od doseljenja Hrvata do danas obilježili 13 stoljeća kršćanstva u našemu narodu. Rafael Rimić piše o jedinstvenom događaju u povijesti Crkve koji se zbio u nedjelju 28. listopada u Vatikanu kada je blaženicima Katoličke Crkve proglašeno 498 španjolskih mučenika. Lik i djelo novoga austrijskog blaženika Franza Jägerstättera koji je ubijen u nacističkom zatvoru pokraj Berlina jer je kao katolik odbio sudjelovati u nacističkoj borbi predstavio je Darko Grden.
List otkriva što je Hrvatima u Bosni i Hercegovini donijela razmjena ratifikacijskih instrumenata o prihvaćanju Temeljnog ugovora između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine. Tjedan Hrvata iz Bosne i Hercegovine koji je u Zagrebu održan od 22. do 26. listopada pratila je Marija Samardžija.
Tragom pitanja “Kako žive hrvatski vjernici izvan Hrvatske” Nedjeljko Pintarić posjetio je prvi i jedini samostan Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa na Buškom jezeru u Bosni i Hercegovini uz koji je sagrađen, u svijetu po mnogočemu jedinstven, duhovni centar.
Domagoj Sremić svestrani je i angažirani vjenik laik u župi sv. Martina biskupa u Martinskoj Vesi. Mladoga profesora, orguljaša, pastoralnoga vijećnika i pisca prve opsežne monografije župe Martinska Ves u rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi” predstavila je Tanja Baran.
“Zašto se na republiku Hrvatsku vrši pritisak da ne proglasi zaštićeni ekološko-ribolovni pojas, dok ga gotovo sve države članice EU koje su na moru imaju proglašenog?”, “Koliko ima ribara i kakvu perspektivu uopće ima ribarstvo kao gospodarska grana u Republici Hrvatskoj?”, “Koliko Hrvatska gradi svoju strategiju na morskom bogatstvu i zaštiti svoga mora?” – neka su od pitanja na koje je u intervjuu odgovorio predsjednik ceha za ribarstvo Hrvatske obrtničke komore Tonči Božanić inače sudionik brojnih projekata i stručnih radova na području ribarstva.
Reportažu iz župe sv. Nikole biskupa u Krapini potpisuje Darko Grden. Osim što se na području župe nalazi i glasovito marijansko svetište Majke Božje Jeruzalemske na Trškome vrhu, ta je krapinska župa sada poznata po velikoj materijalnoj obnovi koja je popraćena zauzetošću župljana čije se ideje i aktivnosti u župi svekoliko množe.
Uz “Meditaciju”, “Vjeronauk za odrasle”, “Naše razgovore” i “Male bračne savjete” izdvaja se stalna rubrika kolumnistice Đurđice Ivanišević Lieb “Zapažanja” u kojoj donosi pregled aktualnih svjetskih i hrvatskih događanja s osobitim naglaskom na zastrašujuće brojke koje je objavila Svjetska banka kad je riječ o odlasku visokoobrazovnih kadrova iz Hrvatske. “Nekadašnja politička i ekonomska emigracija konačno se nažalost uobličila s intelektualnom emigracijom u zemlji u kojoj je desetljećima sposobnost zamijenjena podobnošću.” – navodi Lieb te izvodi zaključak prema kojem brojka od 726 tisuća visokoobrazovanih građana Hrvatske koji žive izvan domovine može značiti samo jedno: “da su obrazovani ljudi u Hrvatskoj duboko poniženi”.
“Afrika danas ima svoj identitet” naslov je priloga Mihaela Sokola u kojem prenosi dojmove i poruku hrvatskoga misionara koji u Africi djeluje već 34 godine, don Nikole Sarića.
“Bez ikakva odjeka u hrvatskoj javnosti prošla je odluka da u novom sastavu Programskog vijeća Hrvatske radio-televizije, o čemu je Hrvatski sabor odlučivao uoči samoga svoga raspuštanja, prvi put u povijesti toga vijeća nema predstavnika Katoličke Crkve odnosno predstavnika vjernika u Hrvatskoj” – započinje svoj komentar Ivan Miklenić. Prepoznavši u tome činu jasan znak koji zahtijeva pomniju analizu o stvarnom ukupnom položaju građana vjernika u suvremenome hrvatskom društvu, Miklenić smatra kako su tim činom parlamentarne političke stranke, doduše iskoristile pravo koje im daje zakon, ali sasvim jasno pokazale da su izborom u prvom redu na umu imale svoje interese i interese skupina kojima se ne smiju zamjeriti, te su ih i zaštitile imenujući osobe koje će se brinuti za ostvarivanje interesa tih političkih stranaka. “Odlukom zastupničkih klubova o izabranim osobama u programsko vijeće HRT-a, bez predstavnika vjernika, zapravo je odlučeno da će HRT, premda se proglašava i trebao bi biti javna radio-televizija, i dalje biti instrument politizacije, ideologizacije i manipulacije hrvatskom javnošću” – zaključio je komentator te ocijenio da nažalost i ubuduće “neće biti puno mjesta za sadržaje koji promiču općeljudske, univerzalne vrijednosti, pogotovo neće biti mjesta ako su te vrednote obojene konfesionalno. Gledatelji vjernici morat će i dalje trpjeti da se u mnogim programima i dalje razaraju njihove vrijednosti, osporavaju svetinje i zaobilazi istina”.