Novi broj Glasa Koncila
Zagreb (IKA )
Glavni urednik Ivan Miklenić u komentaru donosi osvrt na aktualne svjetske i europske događaje kao zapanjujuće primjere gaženja istine
Zagreb, (IKA) – Novi broj Glasa Koncila s nadnevkom nedjelje 16. rujna prilozima je popratio, posljednjih dana, najzapaženiji svjetski događaj zabilježen na svim televizijskim postajama kojega je pratilo 1700 novinara iz cijeloga svijeta – apostolski pohod pape Benedikta XVI. Austriji u povodu 850. obljetnice osnutka marijanskoga svetišta u Mariazellu. Pregled trodnevnoga Papina pohoda donosi Rafael Rimić. “Od 200 tisuća stranih katolika koji žive u Beču, hrvatski su vjernici u dočeku i pozdravu Pape bili najzamjetljiviji”, istaknula je Valerija Kovač koja je za tjednik iz Beča donijela priču o hrvatskoj obitelji Vidović, izabranoj da u ime bečkih Hrvata uputi dobrodošlicu Papi prvoga dana njegova posjeta, ispred crkve Devet korova anđeoskih, smještenoj na povijesnom bečkom trgu Am Hof – sjedištu Hrvatske katoličke misije u Beču. U svjetlu Papine homilije sa srednjoeuropskog euharistijskog slavlja 8. rujna iz Mariazella u kojoj je govorio o “središtu krize zapada”: rezignaciji prema istini i malodušju koje s obzirom na potragu i dosezanje istine obuzima europskog čovjeka, Ivan Miklenić u komentaru donosi osvrt na aktualne svjetske i europske događaje kao zapanjujuće primjere gaženja istine. Navodeći posljedice takvih događaja za Hrvatsku i njezinu perspektivu u punopravnom članstvu EU kao reprezentativnog primjera “gaženja” univerzalnih vrednota komentator ističe prognozu: “Opstane li sadašnja ravnodušnost prema istini, čovječanstvo čeka neusporedivo veći mrak od mrakova najkrvavijeg 20. stoljeća”. Govoreći kako će se to odraziti na Hrvatsku piše: “U velikim zemljama, pa i članicama EU, i kad se gaze univerzalne vrednote, gaze se tako da se brižno čuva nacionalni interes, a u malim zemljama kao što je Hrvatska, ako se pogaze univerzalne vrednote, ne ostaje gotovo ništa jer se upravo gaženjem univerzalnih kršćanskih vrednota otvara prostor za utjecaj i ostvarivanje interesa velikih sila na hrvatskom prostoru, a što je uvijek na štetu hrvatskih nacionalnih interesa”.
Iz pregleda najvažnijih inozemnih i domaćih crkvenih događaja izdvaja se prilog Darka Grdena o Trećemu europskom ekumenskom skupu koji je od 4. do 9. rujna održan u rumunjskom gradu Sibinju. Poseban naglasak Grden je stavio na poruku i preporuke odaslane s toga susreta za jedinstvo svih kršćana. Među nazočnima, kojih je bilo više od 2500, bilo je i izaslanstvo Hrvatske biskupske konferencije predvođeno predsjednikom HBK, zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićom te predsjednikom Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog, pomoćnim zagrebačkim biskupom Vladom Košićem. Sudioništvo u radu skupa hrvatskog izaslanstva prilogom je popratio Zvonimir Ancić. Mihael Sokol donosi fotografske priloge i tekst s naglaskom na glavne poruke iz propovijedi kardinala Bozanića s 276. zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba u hrvatsko nacionalno svetište Mariju Bistricu, a Zvonko Ranogajec piše o proslavi Dana hrvatskih mučenika koji je tradicionalno proslavljen 9. rujna na Udbini.
Gost u rubrici “Intervju” je 47-godišnji doktor povijesnih znanosti i član Komisije Vlade Republike Slovenije za rješavanja pitanja tajnih grobnica dr. Mitja Ferenc. Veliku pozornost hrvatske javnosti dr. Ferenc je privukao nedavnim objavljivanjem rezultata istraživanja o dosada najvećem pronađenom hrvatskom stratištu nakon II. svjetskog rata – protutenkovskom rovu u Teznom kod Maribora. “Strahota podčinjenog života” naslov je novih “zapažanja” kolumnistice Đurđice Ivanišević Lieb pod kojim promišlja o “piscima” koji su svojim djelima “uzdrmali” svijet – jedna od njih je i bivša glasnogovornica Haškog tužiteljstva i nekadašnja novinarka “Le Mondea” Florence Hartmann i njezina novoobjavljena knjiga “Mir i kazna” čija je osnovna teza da su velike svjetske sile spriječile uhićenje jednoga od najvećih zločinaca 20. stoljeća Radovana Karadžića.
“Živimo li stvarno?”, “Stil života kao izvor stresa”, “Živimo život” i “Ljubiti stvarnost” neki su od priloga koje potpisuju mladi Glasa Koncila promišljajući o naslovnoj temi rubrike “Mladi mladima” – “Životna stvarnost kao svakodnevna radost”.
O moslavačkom “turbo-svećeniku” Darku Jurasu, mladom župniku župa u Gornjem Dragancu i Dapcima, u reportaži iz tih župa piše Stipan Bunjevac. U rubrici “Susret” Darko Grden predstavio je autora značajnih sakralnih ostvarenja koja krase hrvatske crkve, umjetnika Stjepana Đukića Pištu. On je 2000. godine nagradom “Zlatna arena”, koju mu je dodijelila svjetska likovna udruga “Silvestri Art Directory”, proglašen najuspješnijim virtualnim debitantom na svijetu. Pored novih pitanja čitatelja iz rubrike “Naši razgovori”, na šaljiv način promišljenih društvenih aktualnosti u rubrici “Čujem, vidim… pa se stidim”, crkvenih obavijesti za nastupajuće razdoblje kroz godinu i osvrte naših čitatelja list donosi i prilog o spomenu 50. obljetnice smrti mons. dr. Jurja Mađerca, glasovitog rektora Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu od 1928. do 1957. godine. O, za tu prigodu u Molvama upriličenom, trodnevnom duhovno-znanstvenom programu, pod naslovom “Zaslužan na crkvenom, kulturnom i humanitarnom polju” piše Ivana Šimunić.