Zagreb, (IKA) – Novi broj Glasa Koncila s nadnevkom nedjelje 24. lipnja u cijelosti prenosi izjavu predsjednika Komisije HBK “Iustitia et pax”, mons. Vlade Košića kojom je izrazio prosvjed protiv “neprofesionalnog i nekorektnog” prikazivanja “neistinitih i tendencioznih” sadržaja emitiranih u emisiji “Latinica” također Izjavu Biskupskog ordinarijata Krk o članku objavljenom u Novom listu kojim se krčkog biskupa Valtera Župana optužuje za prešućivanje i nezauzimanje jasnog stava u predmetu osumnjičenog svećenika za pedofiliju.
“Katolička je Crkva u Hrvatskoj proteklog tjedna bila izložena medijskom tretmanu koji svojim sadržajem i postupcima, ako se malo pomnije analizira, otkriva da nije riječ o onome što se piše ili emitira nego da se radi o smišljenom i nevidljivom rukom vođenom anticrkvenom djelovanju” riječi su kojima komentator Ivan Miklenić započinje osvrt na prošlotjedni medijski odnos prema Katoličkoj Crkvi u kojem su, ističe, “nacionalna televizija i pojedini tiskovni mediji zloupotrijebljeni za širenje laži i otvoreni obračun s Katoličkom Crkvom”, te zaključuje: “Očito nekim našim medijskim poslenicima nije uopće važna istina, ni vjerodostojnost, ni objektivnost, već je važno da oni izvršavaju naredbe svojih nalogodavaca te dezinformiranjem javnosti ocrnjuju Crkvu”.
Kolumnistica Đurđica Ivanišević Lieb u rubrici “Zapažanja” donosi analizu događaja nastalih na hrvatskoj političkoj sceni kao posljedice izjave čelnika SDP-a koji se zalaže za uskraćivanje glasova dijaspori na izborima. Da problem nije samo “dijaspora” hrvatska se javnost može osvjedočiti u propitkivanjima o opravdanosti vjeronauka u školskome sustavu koja se redovito pojavljuju kao sastavni dio političkih izbornih događanja u Republici Hrvatskoj: “Zašto osporavanje školskog vjeronauka? “Zašto Hrvatska “ne slijedi” europske smjernice gdje religiozna/religijska nastava u školskome sustavu nije upitna, već prepoznata i priznata u raznolikosti modela? Odgovore u prilogu pod naslovom “Važnost vjere za skladne odnose” donosi dr. Ružica Razum.
U ovotjednoj rubrici “Intervju” Stipan Bunjevac razgovarao je s dr. Ivom Džinićem, koordinatorom Biskupijskog pastoralnog centra U Đakovu. Čitatelji tako mogu pročitati poruku dr. Džinića upućenu svima koji razmišljaju o svećeničkom ili redovničkom pozivu, prijedloge upućene katoličkim crkvenim ustanovama i župnima zajednicama kako se može pridonijeti (po)rastu broja svećenika i redovničkih zvanja u Hrvatskoj.
“Zašto se na euharistiji prilikom čitanja više ne završava čitanje s “Riječ je Gospodnja” već samo “Riječ Gospodnja” – tjednik donosi opširno objašnjenje i odgovor na pitanje čitatelja o izmjeni toga poklika.
U reportaži su predstavljene župne zajednice triju župa s područja južne Banovine: Zrin, Divuša i Gvozdansko čije je središte u Dvoru. Povijesno mjesto Zrin 1943. g. bilo je potpuno očišćeno od Hrvata, a njihova imovina oduzeta, a danas premda formalno postoji pravna župa, u njoj nema nijednog katolika. O mogućem povratku Hrvata i egzistencijalnim pitanjima s kojima su suočeni svjedoče protjerani Hrvati.
List donosi prilog sa skupa društva Krčana na kojem je akademik Petar Strčić govorio o doktorskoj disertaciji prof. dr. Bonaventure Dude o hrvatskom velikanu, redovniku Ivanu Stojkoviću koja je zainteresirala prof. Josepha Ratzingera, sadašnjeg papu Benedikta XVI. koji je pročitavši je napisao opširnu znanstvenu recenziju.
Ivan Uldrijan za rubriku “Susret” razgovarao je s Grigorom Vidmarom – prvim Hrvatom izabranim za rizničara Caritasa Internationalisa, druge po veličini humanitarne organizacije u svijetu koja se sastoji od konfederacije 162 nacionalna Caritasa.
Mons. Nikola Kerčov, umirovljeni župnik osječke župe sv. Josipa Radnika, svjedoči o svom pedesetgodišnjem pastoralnom djelovanju koje je usprkos komunističkim sustavnim provođenjem ateizacije u Osijeku s ciljem uništenja duha vjere među stanovništvom rezultiralo, ne samo opstankom nego i oživljavanjem vjere, nastankom dviju novih župa i dviju filijala.
U rubrici “Iz hrvatske duhovne poezije” predstavljen je jedan od prvih predstavnika svjetskih modernih strujanja u hrvatskoj književnosti, pjesnik, esejist i prevoditelj Drago Ivanišević.
Na kulturnim stranicama predstavljena su najnovija izdanja franjevaca konventualaca Hrvatske provincije sv. Jeronima, knjiga priređivača Vladimira Geigera “Partizanska i komunistička represija i ratni zločini u Hrvatskoj 1944-1946 – Dokumenti: Slavonija, Srijem i Baranja” te knjiga Stjepana Gabrijela Meštrovića “Srce od kamena – Moj djed. Ivan Meštrović”.
“Najvažnija dužnost i najveći izazov”, “Isplati li se lagati?”, “Uz kavicu niz trač” neki su od priloga iz rubrike “Mladi mladima” u kojoj mladi Glasa Koncila promišljaju o istini kao temelju međuljudskih odnosa.