Zagreb, (IKA) – Novi broj Glasa Koncila s nadnevkom nedjelje 18. veljače uz spomen 47. obljetnice smrti blaženika Alojzija Stepinca donosi priloge o svečanoj proslavi blagdana u hrvatskim župama u domovini, Bosni i Hercegovini, Vojvodini te u Rimu, s posebnim naglaskom na proslavu u zagrebačkoj prvostolnici i homiliju kardinala Josipa Bozanića u kojoj je ističući djela blaženoga Stepinca koji je braneći katoličku kulturu, naglasio kako hrvatski narod “ne može živjeti od komunističke kulture laži bez stida odgovornih pred odgovornošću za sve strahote i trpljenja ljudi” te pozvao znanstvenike, kulturne djelatnike, umjetnike i odgojitelje da budu promicatelji kršćanske kulture po uzoru na blaženika; govor gospićko-senjskog biskupa Mile Bogovića na tribini HDKN-a o bl. Stepincu pod nazivom: “Unatoč osudama i presudama – narodni stožer i svetac”; prilog o jedinstvenom festivalu duhovne glazbe “Stepinčeve note” održanom u Koprivnici, a na kulturnim stranicama predstavljena je spomen-knjiga “Anđeo u katedrali” koja je objavljena u prigodi 60. obljetnice sudskog procesa vođenog protiv Stepinca a u kojoj se donosi pregled hrvatskog pjesništva o tom hrvatskom mučeniku.

Komentar se osvrće na spomenutu poruku kardinala Bozanića odaslanu na proslavi Stepinčeva hrvatskom društvu te ističe da stav prešućivanja i umanjivanja komunističkih žrtava drži otvorenu ranu u hrvatskom društvu i okiva društvo iznutra. Osvrćući se na kardinalov poziv kulturnim djelatnicima da ne šute na razaranje tradicionalnih hrvatskih vrijednosti podsjeća da njegovanje kršćanske kulture znači i njegovanje dijaloga s kulturama drugih inspiracija. U rubrici “Zapažanja” se u perspektivi najvažnijih svjetskih događaja nakon pada komunizma skreće pozornost na posljedice pada toga režima u Hrvatskoj, nedostatak “civilizirane” lustracije, na “zamagljivanje” istine o hrvatskoj umjetnosti, jeziku, domovinskom ratu ali i o skrivanju ili prešućivanju povijesne istine o hrvatskom mučeniku, kardinalu Stepincu i 47 godina nakon njegove smrti. List donosi susret s prvakom opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu Vitomirom Marofom koji govori o problemu marginaliziranja kulture kao obliku svjesnog uništavanja čovjeka i cjelokupnog naroda uslijed čega postavlja pitanje: “Zar je istinska umjetnost teret jednome narodu?”.

U povodu sve izraženijeg svjetskog fenomena selilaštva tjednik donosi razgovor s mons. Josefom Vossom, predsjednikom Komisije za selilaštvo Njemačke biskupske konferencije u kojem predstavlja rad Komisije, plan reorganizacije nacionalnih manjina u Njemačkoj i govori o mogućnostima i izazovima suživota useljenika sa njemačkim stanovništvom. U reportaži je riječ o hrvatskom kršćanskom gradu od pamtivijeka – Sisku, te se predstavlja njegova prva župa Sv. Križ sa svojim brojnim djelatnostima kojima se pokušava pronaći izlaz iz najvećeg socijalnog problema Siščana: nezaposlenosti. Rubrika “Mladi mladima” pod naslovom “Mladi i novac – jesmo li robovi ili gospodari?” promišlja o problemu ljudskog odnosa prema novcu i materijalnom bogatstvu. U povijesnom feljtonu naslovljenom “Pitanja uz srbijansku rehabilitaciju četništva” list donosi prvi dio šokantnih povijesnih podatka o svećenicima – četnicima, te potiče dijalog da se posebno u Hrvatskoj definira odnos prema fenomenu četništva.