»Isuse blaga i čista srca, učini srce naše po srcu svome, kako bi naši pokojni napokon našli svoj spokoj i mir, a mi se napokon našli kao jedan narod koji u ljubavi i slozi gradi svoju budućnost i napreduje pod rukom i okom tvoga blagoslova«, znakovite su riječi kojima je biskup Petanjak završio propovijed na mjestu s kojega su prije 74. godine deseci tisuća hrvatskih vojnika i civila krenuli u smrt.

“Komunistički zločini ne mogu ostati skriveni”, naslov je redovitoga komentara urednika Glasa Koncila mons. Ivana Miklenića, koji je također našao svoj povod u bleiburškoj komemoraciji. Miklenić se, među ostalim, osvrće i na prisutnost austrijske policije koja se, iz “vjerojatno austrijske unutarpolitičke potrebe”, “mobilizirala kao da se na Lojbaškom polju okupljaju najekstremniji nogometni navijači – huligani”. Takvo se postupanje “nikako se ne može smatrati ni doživljavati prijateljskim ni prema Hrvatima ni prema katolicima, što je više nego žalosno na početku 21. stoljeća i u doba kad su i Austrija i Hrvatska punopravne članice Europske unije”, kaže urednik Glasa Koncila. No u većem dijelu komentara mons. Ivan Miklenić se bavi interpretacijama komemoracije u Bleiburgu u Hrvatskoj, posebno onima koje pod svaku cijenu žele vidjeti dokaz “rehabilitacije najlošije prošlosti”, kao što je nedavno rekao predsjednik SDSS-a. “Hijerarhija Katoličke Crkve u Hrvatskoj više se puta i na više načina i na više mjesta vrlo jasno očitovala o svom osuđujućem odnosu prema zločinima fašističkoga, nacističkoga i ustaškoga režima, a, isto tako, zauzeta je za to da postane bjelodana i općeprihvaćena cjelovita istina i o komunističkim zločinima”, kaže u tom kontekstu mons. Miklenić.

Glas Koncila donosi i priopćenje sa 58. zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije koje je održano u Zagrebu. U priopćenju se čitatelji mogu upoznati s glavnim temama kojima su se bavili hrvatski biskupi, od kojih su trojica, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, varaždinski biskup Josip Mrzljak te šibenski biskup Tomislav Rogić, na završetku zasjedanja izašli pred novinare i odgovarali na njihova pitanja. Biskupi su se, posebno mons. Mrzljak osvrnuli i na bleiburšku komemoraciju, odnosno na prijedlog da se ona preseli u Udbinu, te na nedavne riječi pape Franje o kauzi kanonizacije bl. Alojzija Stepinca. Naslov priloga, “E, sada moramo pokazati Stepinčevu vjeru”, doslovni je citat riječi varaždinskoga biskupa.

Novi broj Glasa Koncila donosi i izjavu Komisije “Iustitia et pax” HBK-a, objavljenu u povodu predstojećih izbora za Europski parlament. Izjava završava pozivom hrvatskim vjernicima i građanima da se odazovu na izbore.

Novi broj Glasa Koncila donosi nekoliko izvještaja sa skupova koji su se bavili aktualnim temama, poput tribine, održane na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, o početku ljudskoga života te njegovim znanstvenim, moralno-etičkim, pravnim i općedruštvenim aspektima. Pravo na priziv savjesti, protiv kojega se u javnosti u proteklo vrijeme mogu čuti određeni glasovi, dobilo je potvrdu na tribini koja je održana u Zagrebu u povodu Svjetskog dana priziva savjesti. “Da” Europi kao kulturnom i identitetskom pojmu koji je zasnovan na kršćanskoj sintezi vjere – razuma – vladavina prava (Jeruzalem – Atena – Rim), a ne “ideologiji europeizma”, ideji Europe kao carstva koje rješenja nameće odozgor, umjesto da ih traži odozdol, polazeći od europskih naroda i njihovih identiteta – tako bi se mogao sažeti izvještaj s tribine u Sisku na kojoj je gostovao dr. Ivica Šola.

Velika 350. obljetnica Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Zagrebačkoga sveučilišta dala je Glasu Koncila povod da za intervju zamoli dekana KBF-a dr. Marija Cifraka. Sugovornik se osvrće na tu veliku povijest, na činjenicu da suvremene znanstvene ustanove imaju svoj korijen upravo u djelovanju Crkve, u svjetlu današnjih idejnih i ideoloških strujanja koja bi vjeru rado vidjela u najbolju ruku kao privatnu stvar te slijedom toga dovode u pitanje teološki studij na javnome sveučilištu.

Redovita reportaža upoznaje čitatelja sa životom župe Presvetoga Trojstva u Tordincima. Mladi suradnici Glasa Koncila nude svojim vršnjacima, u rubrici “Mladi Mladima” niz promišljanja o naravi i životnome značenju sakramenata kršćanske inicijacije, krštenja, potvrde i euharistije.

Melita Vrbanek, koja je proglašena “najuzornijom hrvatskom seoskom ženom” u 2018. godini, živi sa suprugom Zdenkom, troje djece i suprugovim roditeljima u Vivodini na području Ozlja. U rubrici “Susret” govori o svojoj vjeri i s njome povezanim vrednotama, o selu i njegovim prednostima, problemima i perspektivama, o vinogradarstvu od kojega čitava velika obitelj živi.

Svoja iskustva i promišljanja u novome broju Glasa Koncila donosi i Nenad Piskač, scenarist i redatelj filma “Tak je bile” koji govori o Domovinskom ratu, odnosu o doprinosu dragovoljačke postrojbe Zagorske bojne.

Prilika, redoviti prilog Glasa Koncila, donosi dvije teme. Prva se bavi pitanjima koje nameće ulazak umjetnih inteligencija na područje glazbe, a u drugome je predstavljena knjiga “Sveci na malčice drugačiji način” Nevena Drozdeka. Knjiga je poglavito namijenjena djeci i mladima, ali je korisna i odraslima jer u njoj mogu saznati kako ih djeca vide.