Riječ je o jedinstvenom susretu crkvenih pastira, koji je trajao od 19. do 23. veljače, iz dvadeset zemalja Sredozemlja – mora koje povezuje ali i razdvaja narode, kulture i religije i prostora u kojemu se intenzivno odvija interakcija i igra, često krvava, svjetskih sila i geostrateških interesa. „Mediteran obvezuje i narode i kulture na stalnu blizinu“, naslov je opširnog izvještaja koji donosi glavne poruke pape Franje u Bariju kao i glavne naglaske sa skupa, na kojemu su hrvatsko crkveno biće predstavljali predsjednik HBK-a zadarski nadbiskup Želimir Puljić i šibenski biskup Tomislav Rogić te predsjednik Biskupske konferencije BiH vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, koji je na susretu s Papom održao jedan od govora.

„‘Patriotizam’ i ‘nacionalizam’“, naslov je komentara u kojemu urednik Glasa Koncila polazi od analize riječi „domoljublje“ i riječi „patriotizam“, koju je u govoru na svojoj inauguraciji rabio novi hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Dvije su riječi gotovo istoznačne, a ipak se u maloj konotacijskoj razlici krije podosta snažna crta koja još uvijek dobrim dijelom razdvaja hrvatsko društvo i zrcali odnos pojedinaca u njemu prema čitavom nizu vrednota. U svojoj analizi mons. Miklenić među ostalim kaže: „Predsjednik bi trebao zajedno s mnogim drugim društvenim faktorima snažno poraditi da objektivno dobro Hrvatske postane neupitno dobro svih relevantnih političkih snaga u Hrvatskoj i da glavna struja javnoga mnijenja prestane istiskivati legalne i legitimne hrvatske nacionalne ciljeve i interese, pa i domoljublje kao takvo.“

Ovogodišnjom korizmenom porukom pape Franje na 3. stranici započinje „blok“ tekstova kojima je cilj pomoći vjernicima ući u korizmu i u njoj živjeti. Tu spada i poziv: „Hrabri budimo, uđimo u korizmenu pustinju“, koji je papa Franjo uputio na katehezi na općoj audijenciji. Mnogi su možda zaboravili, a mnogi nikada nisu ni saznali stare hrvatske nazive korizmenih nedjelja: Čista, Pačista, Bezimena, Sredoposna i Gluha. Naziv posljednje korizmene nedjelje, Cvjetnica, dobro je poznat. Te su nedjelje, zajedno s glavnim porukama Božje riječi za svaku od njih, tematizirali mladi suradnici Glasa Koncila u rubrici „Mladi mladima“, u nizu priloga pod zajedničkim naslovom: „Biblija kao korizmeni vodič“.

Sudski vještak za cestovni promet i procjenu motornih vozila – s tom stručnom referencom o problemu sigurnosti u prometu progovara mr. Robert Spudić, gost u redovitome intervjuu Glasa Koncila. Sugovornik progovara o nizu „klasičnih“ problema kao što su stanje prometnica, stanje voznoga parka, pitanje kazna za prekršitelje, kao i pitanje autoškola i općenito odgoja za promet. Dotiče se i problema do kojih dolazi sve većom uporabom novih prijevoznih sredstava kao što su električni bicikli i romobili. Naslov intervjua, „Obitelj, škola, Crkva i zajednica odgajaju savjesnoga vozača“ sugerira da veliku, možda i presudnu ulogu sugovornik poklanja odgojnoj dimenziji.

Redovita reportaža u novome broju Glasa Koncila vodi čitatelje u goste župnoj zajednici sv. Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Žabno, župni koja čuva duboke povijesne korijene, a sada je, što je istaknuto u naslovu reportaže, rese povezanost s lokalnom zajednicom i skrb o mladima.

Koju poruku sluga Božji Antun Mahnić, kao rođeni Slovenac koji je službovao kao krčki biskup te se smatra ocem Hrvatskoga katoličkoga pokreta, šalje Crkvi slovenskoga i hrvatskoga naroda? Odgovor na to pitanje daje svećenik Krčke biskupije Saša Ilijić, postulator Mahnićeve kauze. Povod prilogu je 100. obljetnica smrti sluge Božjega.

Glas Koncila s nadnevkom od prve nedjelje u ožujku u sredini donosi i svoj mjesečni prilog „Prilika“. Naslovna tema „Prilike“ jest Sinodski put u Njemačkoj, čiji je radni dio nedavno započeo održavanjem prve Sinodske skupštine. Ide li Crkva u Njemačkoj „svojim putem“. Odnosno, je li to put ili „stranputica“? Izmiče li se „tlo na kojem stojimo“? To su neka od pitanja povezanih s poimanjem crkvenih reforma kakvo iskazuje većina u Sinodskoj skupštini.