U komentaru pod naslovom »Žal za komunizmom« glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić osvrće se na ovogodišnju proslavu Dana državnosti Republike Hrvatske 30. svibnja. »Činjenica da je Hrvatska samostalna država, uza sve obvezne odnose koji su neizbježni u suvremenom globaliziranom svijetu, dovoljno je važna i realna prilika da se Hrvatska, slijedeći svoje komparativne prednosti, izgrađuje u odgovornu zajednicu koja je sposobna osigurati proizvodnju svoje hrane, dati priliku svakomu stanovniku po mjeri njegove sposobnosti i kompetentnosti, okupljati po svim kontinentima raspršene pripadnike hrvatskoga naroda, osigurati cjelovitu istinu o prošlosti i potpuno oslobođenje iz okova mentaliteta komunističkoga totalitarizma«, upozorio je mons. Miklenić.

Novi Glas Koncila donosi opširne izvještaje i o misama za domovinu, kao i molitvama za stradale u Domovinskom ratu, uz Dan državnosti.

U rubrici Intervju Ivan Tašev razgovarao je sa svećenikom i povjesničarom prof. dr. Markom Trogrlićem koji je u suatorstvu objavio knjigu u dva sveska pod naslovom »Političke bilješke Ante Trumbića 1930.-1938.«. »Trumbić je od svojih prvih koraka u politici imao neosporno reprezentativnu i zahtjevnu ulogu u internacionalizaciji hrvatskoga pitanja. Ne može mu se ničim umanjiti političko značenje, napose izražena međunarodna vidljivost. Ključnim političarima Zapada uspjelo se pokazati da su Hrvati bitan kulturni čimbenik u okviru južnoslavenskog ujedinjavanja«, smatra prof. dr. Trogrlić. »Trumbić je sve više sumnjao u održivost jugoslavenske države i u skladu s tim pokazivao zanimanje za hrvatsku sudbinu ili za poboljšanje njezina položaja. Jasno se ističe da je glavni krivac za neodrživo stanje u Jugoslaviji srpska hegemonija. Trumbić nije htio srpskoj vladi priznati nadmoć u nacionalnom ujedinjenju i određivanju vanjske politike nove države«, objasnio je prof. dr. Trogrlić.

Da se sve u posljednje vrijeme ne svede na raspravu o koronavirusu i mjerama njegova suzbijanja, pobrinula se skupina stručnjaka različitih profila koje je okupila Papinska akademija za život. Ta skupina objavila je članak »Doprinosi Katoličke Crkve etičkim promišljanjima u digitalnom dobu«. U teološkom osvrtu članak analizira Darko Grden. »Temeljna razlika između ljudskih bića i strojeva ključna je točka u raspravi koja je u tijeku, a mora biti njegovana i širokim uključivanjem promišljanja koja nude religijske denominacije kao punopravni sudionici u pluralnim društvima«, jedno je od istaknutih promišljanja članka.

Novi Glas Koncila donosi i izvještaj o neobičnom nalazu u svetištu zagrebačke katedrale koji je otkriven nakon potresa. Riječ je o dijelovima nadgrobne ploče zagrebačkoga biskupa Luke Baratina, nositelja razvoja renesanse, koji je živio u 16. stoljeću. »Priča o biskupu Luki Baratinu pripovijeda se od potresa do potresa, a ovi su fragmenti otkriveni upravo 510 godina nakon njegove smrti i punih 140 godina nakon što je Zagreb pogodio razoran potres«, objasnio je u razgovoru za Glas Koncila muzejski savjetnik Boris Mašić.

U rubrici Reportaža predstavljen je život župe sv. Josipa Radnika u podravskome Novom Virju, a u rubrici Vjernici laici aktivni u Crkvi govori Veronika Veselinović, mlada pastoralna suradnica u župi sv. Barbare u zagrebačkom Gornjem Vrapču.

Povijesni feljton u novom nastavku donosi nove i manje poznate dokumente o jasenovačkom logoru.
Uz novi Glas Koncila izlazi i mjesečni magazin »Prilika« za lipanj. Pored mnoštva tema o kojima raspravlja, nova »Prilika« donosi i odgovor na pitanje je li škola na daljinu bila uspješna?