Zagreb, (IKA) – Novi broj Glasa Koncila, s nadnevkom od 24. srpnja na prvoj stranici donosi poruku pape Franje povodom strašnoga nasilja u Nici. On je izrazio “duboku ožalošćenost” i istaknuo da je duhovno blizu i moli za francuski narod. Ujedno je rekao da se Bogu moli za Francusku i “dar mira i jedinstva” u toj zemlji te je pogođenim obiteljima, ozlijeđenima i svima koji su im pritekli u pomoć izrazio sućut i obećao svoje molitve u suočavanju s tim za Francusku još jednim “izazovom”.
Povod komentaru “Pitanje opstanka nema alternativu”, koji u ovom broju potpisuje Branimir Stanić, bio je “Ultra Europe festival” održan nedavno u Splitu, u kojemu ističe zanimljivu činjenicu: “Četrdesetak mladih hrvatskih katolika suprotstavilo se sili 150 tisuća zaslijepljenih poklonika bogova elektroničke glazbe iz čitavoga svijeta? Sraz Davida i Golijata? Borba neba i zemlje? Ne. Ono što su mladi katolici radili u Splitu tijekom ‘Ultra Europe festivala’, od petka 15. do nedjelje 17. srpnja, nije bila borba protiv tobože ‘zlih’ ljudi, nije bio ni fanatizam, nego je to bila – evangelizacija”.
U središnjem intervjuu naslovljenom: “Ustrajno moliti da se ‘glave ohlade’ i povijesna istina izvede na čistac” novoimenovani šibenski biskup mons. Tomislav Rogić govori o aktualnim društvenim i crkvenim problemima te pastoralnom okviru u kojemu im namjerava pristupiti skupa sa svećenstvom i povjerenim pukom: “Tradicija ostaje stup koji nam pomaže živjeti vjeru u novim prilikama i pomalo otkriva nove oblike. Raznolikost predaja ocrtava da se Božji misterij ne može svesti u samo jedan okvir. Bogu svatko može doći, prići s različitih strana. Kad prihvatimo druge onakve kakvi jesu, a ne kakvi bismo htjeli da budu, onda možemo ostvariti zajedništvo i ići složno prema istomu cilju, a na različite načine. Principijelno govoreći, to je put ujedinjavanja različitih mentaliteta, raštrkanosti, spajanja i očuvanja tradicija”.
Iznimno je zanimljiv teološki osvrt Darka Grdena u povodu blagdana sv. Marije Magdalene, u kojemu se, u kontekstu dubljega promišljanja Crkve o dostojanstvu žene, o novoj evangelizaciji te o otajstvu Božjeg milosrđa, zapitao: tko je zapravo “prva svjedokinja i evanđelistica Isusova uskrsnuća”?
“Da je političarima više pravoga športskoga duha!” naslovila je uvijek zanimljiva i aktualna Đurđica Lieb kolumnu “Zapažanja” u ovom broju, u kojoj prilično oštro govori o hrvatskim političarima, zastupnicima u Hrvatskome saboru: “Nezamisliva je tolika nezainteresiranost za probleme Hrvatske koji bi trebali biti rješavani upravo u Saboru. Zato postaje jasnije zašto još samo Rumunji imaju niži standard od Hrvatske, o čemu se trebalo čuti i u Saboru”.
“Dobila sam neku snagu i inat koji do tada nikada nisam osjetila i rekla sam sama sebi: ‘Ne, ovo dijete će živjeti, znam da hoće, jednostavno mora’. Kada se Lejla rodila, čula sam tihi plač koji je više zvučao kao mijaukanje maloga mačića i vidjela sam dvije ruke i noge kako se bore u doktorovim rukama”, živo je sjećanje majke Anite Kažimir, koje spominje u rubrici “Drugačiji su među nama”. Potresno je i plemenito njezino svjedočenje o neizmjernoj roditeljskoj ljubavi u bitki za život djevojčice rođene sa samo 630 grama.
Četrdeset i peti nastavak nizanke o karitativnoj djelatnosti zagrebačkoga nadbiskupa bl. Alojzija Stepinca govori o njegovu spašavanju Židova na crkvenom imanju u Brezovici kod Zagreba.
Od domaćih vijesti vrijedi spomenuti proslavu zlatne mise trojice svećenika splitske Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja u crkvi Gospe od Zdravlja u Dobrom u Splitu: fra Berislava Nikića, fra Vinka Prlića i fra Pavla Vučkovića i osnutak Dječjega vrtića “Sveta Marija Magdalena” sa sjedištem u istoimenoj župi u Selima kod Siska.
O životu šibenske prigradske župe Uznesenja Marijina u Bilicama, koja ima oko 2500 vjernika u 720 obitelji, u reportaži naslovljenoj “Do ‘renesanse’ zahvaljujući zajedništvu” piše Ivan Tašev.